Skip to main content
Oñemokyre’ỹ ojejúvo ñe’ẽ teekuéra ojeporu joja hag̃ua Coronel Oviedo távape

Oñemokyre’ỹ ojejúvo ñe’ẽ teekuéra ojeporu joja hag̃ua Coronel Oviedo távape

Oñemba’apo mbarete ojejúvo oñemopyenda hag̃ua umi Unidad de Asuntos Lingüísticos (UAL) taha’e tavao ha tavusuoha rupi, upéicha ojerure ha oñemboguapy Tembiapoukapy 6797/17 -pe ha upévare oñeg̃uahẽ avei Coronel Oviedo távape oñeñemongeta hag̃ua imburuvichakuéra ndive ha oñembohape hag̃ua ichupekuéra ñe’ẽnguéra jeporu porãverã rekávo.

Pytyvõhára adjunta kuñakarai Delia Jilek, asesor de gabinete, karai Juan Ceferino Pereira; tapicha ikatupyry ambuéva pytyvõhára , kuñakarai Nury Martínez de Fabio, omog̃uahẽ Tapicha Ikatupyry Ambuéva Derécho Ñangarekoha kotýpe umi mba’apohára oúva PÑS rérape, Esmilse Ramírez omba’appóva lengua de Señas Moakãhapavẽme ha Karin Mendoza omba’apóva Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãhapavẽme.

Ko ñembyatypy aja oñeñe’ẽ Léi 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua, Léi 6530/20 Lengua de Señas rehegua ha Tembiapoukapy hesegua 9274/23 rehe ha upéichante avei umi tembiapo ikatukuaáva omboguata oñondive oñemombarete hag̃ua ñe’ẽnguéra rekove ko tavaópe.

Ipahaitépe umi tapicha oĩva tavao rérape he’i iporãva’erã ha tekotevẽha oñembokatupyry mba’apoharakuérape oikuaa hag̃ua opaite mba’e ojejeruréva ko’ã léi rupive, kóicha oñeipytyvõ hag̃ua umi tetãyguára oúva ko tavaópe omba’ejerurévo hemikotevẽ ha toñemoañete upekuévo iderécho ñe’ẽ rehegua oguerekóva.

PÑS oĩkuri ñe’ẽasa, Tapereka, Arandupyeta ha Ñe’ẽheta Rehegua Amandaje Porundyhápe, Oĩháme Tetãygua ha Pytagua

PÑS oĩkuri ñe’ẽasa, Tapereka, Arandupyeta ha Ñe’ẽheta Rehegua Amandaje Porundyhápe, Oĩháme Tetãygua ha Pytagua

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, karai guasu Javier Viveros ha hembiapo irũ kuñakarai Rossana bogado de Orué, Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãharapavẽ, oñe’ẽkuri Ñe’ẽasa, Tapereka, Arandupyeta ha Ñe’ẽheta Rehegua Amandaje Porundyhápe, Oĩháme Tetãygua ha Pytagua, oikova’ekue San Lorenzo távape.

Sãmbyhyhára Viveros oñe’ẽ Qom ñe’ẽryru rehe, mba’éichapa oñembapo hese ha mba’etéparaka’e PÑS rembiapo ko aranduka oñeguenohẽ hag̃ua. Kuñakarai Rossana Bogado de Orué katu oñe’ẽ hembiasaita rehe, umi tembiapo omboguatava’ekue ypykuéra rekohápe, ko’ýte imandu’a umi mba’e ohasava’ekue mbya guaraní paí tavyterã ndive.

Ko amandajépe oĩkuri avei ambue tapicha ikatupyrýva ñe’ẽ rekópe, oñe’ẽva’ekue heta mba’e porã rehe, umíva apytépe oĩ ñe’ẽnguéra rape’apo ha umi polítika oñemboguatáva tetã ambuére oñeñangareko katui hag̃ua ñe’ẽnguéra rehe.

Ko amandaje, Yvy Marãe’ỹ ombosako’iva’ekue oñembohasákuri oñeñe’ẽ aja Facebook rupive, kóicha oñeiptyvõ um tapicha arapýreguape oike, ohecha ha ohendu hag̃ua oñe’ẽ jave mba’épa ojejapo ñe’ẽnguéra rehehápe ha mba’épa ojejapoveva’erã ko’ãva hekove puku hag̃ua.

PÑS omog̃uahẽ iñe’ẽarandu recharamomby Pilar Amandajépe

PÑS omog̃uahẽ iñe’ẽarandu recharamomby Pilar Amandajépe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha mba’apoharakuéra oñe’ẽkuri Ñembyaty Tembikuaa Ñemyasãihápe, ojejapova’ekue Amandaje Arýpegua Tembikuaareka rehegua 12-ha ryepýpe ha ombosako’íva Facultad de Ciencias, Tecnologías ha Artes oĩva Tetã Mbo’ehaovusu Pilar-pegua poguýpe.

 

Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãharapavẽ, karai Arnaldo Casco Villalba ha mbohapehára Biera Yboty Cubilla, mokõive PÑS-pegua oĩ ñe’ẽmyasãiháramo ko ñembyatypy oikova’ekue Pilar távape.

 

Karai Arnaldo Casco oñe’ẽ umi hispanismo ojejuhúvare guaraní paraguayo-pe. Upéichante avei, Biera Cubilla oñe’ẽ mba’éichapa ingles ñe’ẽ ojehecha Paraguay paisaje linguistico-pe.

Revista Argentina-ygua omyasãi PÑS artículo tembikuaaareka rehegua

Revista Argentina-ygua omyasãi PÑS artículo tembikuaaareka rehegua

 

Pe artículo tembikuarekaregua oñembohérava “Téra teekuéra oiporúva tetãyguára ko’ág̃agua”, ombosako’iva’ekue Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãhapavẽ oĩva Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ryepýpe, oñemyasãi revista El Toldo de Astier-pe, Facultad de Humanidades y Ciencias de la Educación rehegua, Universidad Nacional de La Plata ryepýpegua (Argentina).

 

Ko tembiapo ohechauka umi tapicha réra guaranímegua ojehaperekava’ekue, peteĩteĩ téra oguereko ijykére iñe’ẽasa, sapy’ánte kóva ha’e ñe’ẽasa literal, ha heta jey oĩ ohechaukáva mba’épa upe téra he’ise guarani rekopýpe. Upéichante avei, ojehechauka máva mávapa hína umi ñe’ẽ ojeiporuvéva, upéicha ojeikuaauka mávapa hína umi ñe’ẽ tetãyguára oiporuve ha oguerohoryvéva ñane retãme.

 

Ko’ãva ha ambueve marandu ko artículo rehegua ikatúta oñemoñe’ẽ ko revista ñandutiroguépe ha’éva: http://www.eltoldodeastier.fahce.unlp.edu.ar/numeros/numero29/sumario.

PÑS oĩta Ñe’ẽheta Rehegua Amandaje Porundyhápe, Oĩháme Tetãygua ha Pytagua

PÑS oĩta Ñe’ẽheta Rehegua Amandaje Porundyhápe, Oĩháme Tetãygua ha Pytagua

 

Ag̃a 31 jasypa jave, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára karai Javier Viveros ha kuñakarai Rossana Bogado de Orué, omoakãva Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãhapavẽ, oñe’ẽta Ñe’ẽasa, Tapereka, Arandupyeta ha Ñe’ẽheta Rehegua Amandaje Porundyhápe, Oĩháme Tetãygua ha Pytagua, oikótava San Lorenzo távape.

Karai sãmbyhyhára oñe’ẽta Qom ñe’ẽryru rehe, mba’éichapa oñemba’apókuri hese ha upéichante avei mba’éparaka’e PÑS Rembiapo osẽ ha ojeikuaauka hag̃ua ko tembiapo porãite. Hákatu, moakãhára Rossana Bogado de Orué oñe’ẽta hembiasakuére, umi mba’eita ohasava’ekue umi ypykuéra aty ndive, ko’ýte umi mbya guaraní ha pai tavvyterã ndive.

Ko amandajépe oĩta heta tapicha katupyry tetã ambuegua, oñe’ẽtava heta mba’e ñe’ẽ reheguáva rehe, umíva apytépe oĩ ñe’ẽ rape’apo ha umi polítika ojeipor{uva tetã ambue rehe oñeñangareko hag̃ua ñe’ẽnguéra oguepotámava rehe.

Ko tembiapo, ombosakoíva Instituto Yvy Marãe’ỹ oñembohasáta upe aravoitépe Facebook rupive, upéicha ikatúta oapite tapicha arapyregua oike ipype ha ohecha ko’ã ñe’ẽmyasãi oñeñe’ẽhápe ñe’ẽnguéra ha arandupy reko rehe ha mba’éichapa oñeñangarekova’erã hesekuéra.

 

Tapicha’aty oiporavótava tembikuaareka ha’evéva 2024-pegua, jopói AranduPy ryepýpe oñembyaty ko árape

Tapicha’aty oiporavótava tembikuaareka ha’evéva 2024-pegua, jopói AranduPy ryepýpe oñembyaty ko árape

 

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sambyhyhára, karai Javier Viveros oñembyaty ko árape umi tapicha’aty oiporavótava tembikuaareka ha’evéva pe jopói AranduPy ryepýpe, umíva apytépe ojejuhu Tadeo Zarratea, Domingo Aguilera ha Delicia Villagra-Batoux, ko’ápe oñembyaty hikuái ohesa’ỹijo hag̃ua umi jehaipy oñemog̃uahẽva’ekue rehe. Oñomongeta ha ojokupyty rire ojehai peteĩ acta oñemboguapyhápe tapicha ha’evéva hembiapópe réra ha péina ohupytýva jopói peteĩha ko tembikuaareka ryepýpe.

Ko tembikuaarekahára réra ojeikuaaukáta ág̃a arapoteĩ 8 jasypateĩ jave, Tembikuaarekahára Paraguaigua Ára jegueromandu’ahápe.

PÑS ohechauka hembiapo ñe’ẽ raperekaregua Aranduka Jehechauka Caaguazú-peguápe

PÑS ohechauka hembiapo ñe’ẽ raperekaregua Aranduka Jehechauka Caaguazú-peguápe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha, Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãhapavẽ guive, oĩkuri Aranduka Jehechauka Caaguazú-peguápe 16-háma ojejapóva, upépe moakãhára oñe’ẽ “Español jeroike guaraní paraguayo-pe” rehe.

Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãharapavẽ, karai Arnaldo Casco Villalba, oĩkuri ñe’ẽ myasãiháramo aranduka jehechaukápe, oikova’ekue Coronel Oviedo-pe (Caaguazú tavusúpe).

Ko tembiapo oñemog̃uahẽvape ojehechauka DGIL rembiapokue oñe’ẽva hispanismo ojejuhúva Guarani Ñe’ẽ Ñe’ẽryrúpe rehe, Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ oguenohẽjeýva ha oñembotuichavéva ary 2021-pe.

 

PÑS omoirũ CONALIB ñembyaty mokõiha

PÑS omoirũ CONALIB ñembyaty mokõiha

Consejo Nacional de la Lectura y el Libro (CONALIB) oñembyaty mokõiha jey ko arapo jave. Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) rérape oĩkuri karai Arnaldo Casco,Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãharapavẽ, oĩva ko atýpe atygua teéramo.

 

(CONALIB) oñemoheñói Léi 7140/23 Ñemoñe’ẽ ha Aranduka Ñemombareterã rehegua rupive ha hembiapoteéramo ombohape ha omboguatava’erã Tetã Aponde’a Ñemoñe’ẽ ha Aranduka Ñemombareterã.

 

Ta’ãnga: SNC

Tekoresãi Ñemokyre’ỹvo: Cáncer de mama jehapejoko ha jehechakuaa ijaravópe

Tekoresãi Ñemokyre’ỹvo: Cáncer de mama jehapejoko ha jehechakuaa ijaravópe

Facultad de Enfermería ha Obstetricia, Universidad Nacional de Asunción (UNA)-pegua hembiapotee ryepýpe omokyre’ỹ maymavépe tekoresãi ha jeikoporãverã rekávo ha upéva ryepýpe ojapókuri hikuái peteĩ aty oñe’ẽ hag̃ua tembiapoguasu “Octubre Rosa” rehe.

 

Ko aty oikova’ekue Instituto Desarrollo rógape oñe’ẽkuri heta ñe’ẽmbyrã rehe, umíva apytépe oĩ tekotevẽha kuña ha kuimba’e ipyti’a ikáma ha ijyvaguy rehe ohechakuaavoi hag̃ua oĩramo akytã, avei mba’épa umi mba’e oipytyvõvéva ko mba’asy ojeguereko hag̃ua ha mba’épa ojehechakuaa ojejapouka hag̃ua mamografía. Ko’ã tapicha katupyry he’i jeyjey iporãha ojehechakuaa voi ko mba’asy ha upéicharamo ikatúta oñepohãno ha oñeipytyvõ has´vape okuera pya’eve hag̃ua.

 

Ko ñemongetápe oĩkuri Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha mba’apohararakuéra, oñembyatyva’ekue oikuaave hag̃ua mba’epyahu ko mba’asy rehegua ha oñondivepa tojehapejoko ko mba’asy vaiete hérava cáncer de mama.

Tekojoparaeta ha Ñe’ẽkõi Amandajépe ojehechauka ñe’ẽryru ha ñe’ẽtekua Qom ñe’ẽmegua

Tekojoparaeta ha Ñe’ẽkõi Amandajépe ojehechauka ñe’ẽryru ha ñe’ẽtekua Qom ñe’ẽmegua

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) oĩkuri Tekojoparaeta ha Ñe’ẽkõi Amandajépe ha upépe ojehechauka ñe’ẽryru ha ñe’ẽtekua oĩva Qom, Castellano ha Guaraníme, mokõive aranduka osẽ hag̃ua Bellas Artes oykeko mbarete avei. Ko amandaje ombosako’íkuri  Comisión Nacional de Bilingüismo oĩva Tekombo’e ha Tembikuaa Motenondeha ryepýpe, oipytyvõ avei Moakãharapavẽ aty, Instituto Superior Paraguáipegua taha’e tetãygua ha ha’e’ỹvapegua.

 

Ko’ã mokõi tembiporu porãite osẽva ohechauka ñepyrũ karai sãmbyhyhára Mgtr. Javier Viveros, oñe’ẽkuévo omomba’eguasúva ko’ã ypykuéra ñe’ẽ ha ojeruréva maymave omomba’eguasu hag̃ua ha upéichante avei he’I ko’a aranduka oipytyvõ mbaretétaha oñeñangareko ha oñemyasãi hag̃ua paraguái retã rekojoparaeta ha ñe’ẽnguéra.

 

Ko amandajépe oĩkuri avei heta tapicha omyakãva temimoĩmbykuéra, oĩkuri Instituto Superior de Bellas Artes moakãharapavẽ Mgtr. Osvaldo Olivera, avei CONES Moakãharapavẽ Aty Mburuvicha, Dra. Carmen Wildberger, umi Instituto Superior Privado rérapegua Lic. Antonia Elizabeth Ynsfrán, oĩkuri avei Claudelina Marín de Gibbons, Consejo de Directores umi Instituto Superior pegua oĩva CONES ryepýpe, ha ambueve.

 

Ko tembiapo jehechauka oipytyvõta Qom ñe’ẽ imbarete hag̃ua ha upekuévo taipyenda porãve ñane retã rekoatýpe, kóicha oñepytyvõvo tekombo’e oñemboguata hag̃ua hekopete oñemboyke’ỹme avavépe.

Skip to content