Skip to main content
PÑS oipytyvõ Amambay tavusuópe omopyenda hag̃ua Unidad de Asuntos Lingüísticos

PÑS oipytyvõ Amambay tavusuópe omopyenda hag̃ua Unidad de Asuntos Lingüísticos

Ko’ã tembiapo oñemboguatáva ojejúvo umi Unidad de Asuntos Lingüísticos (UAL) ñemopyendarã rekávo taha’e tavao ha tavusuoháre, ojerureháicha Tembiapoukapy 6797/17, oñeg̃uahẽkuri Amambay tavusúpe oñembohape ha oñeipytyvõ hag̃ua chupekuéra iñe’ẽnguéra jeporúpe.

 

Tekome’ẽmby Rekombo’ehára, karai Fabio Saldívar omog̃uahẽ hembiaporendápe Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha mba’apohárape, ko’ãva apytépe oĩkuri Karín Mendoza; Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãhapavẽmegua ha Esmilse Ramirez, Lengua de Señas Moakãhapavẽmegua. Ko ñembyaty aja, oñe’ẽkuri Léi 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua, ha Léi 6530/20 Lengua de Señas rehegua ha upéichante avei Tembiapoukapy  9274/23 rehe, upéichante avei mba’éichapa oñopytyvõkuaa ko’ã temimoĩmby oñemombarete hag̃ua ñe’ẽnguéra jeporu umi táva oĩva guive ko tavusuo ryepýpe.

 

Ipahápe, , mokõivéva ojekupyty oñemboheraguapy hag̃ua ñoñe’ẽme’ẽ oñopytyvõve hag̃ua ha upéichante avei oñemboguata hag̃ua opaite mba’e ojeruréva ko’ã léi ñe’ẽ rehegua.

Oñeguenohẽta  guaraníme Mombe’ugua’upyrusu «Pedro Páramo», Juan Rulfo ohaiva’ekue

Oñeguenohẽta guaraníme Mombe’ugua’upyrusu «Pedro Páramo», Juan Rulfo ohaiva’ekue

Tembiapo recharamomby «Pedro Páramo»,  Juan Rulfo, México retãygua ohaiva’ekue oñembohasa guarani ñe’ẽme ha oñeguenohẽ potaitehína. Pe ñe’ẽasa ñane ñe’ẽ teépe omyakãkuri ñe’ẽpapára ha ñe’ẽasahára katupyry Susy Delgado, ko tembiapo oñemboguata tembiapojoaju ombohapéva Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS), Tetã Arandupy Sãmbyhyha (TAS) ha México Embajada Paraguáipegua rupive.

 

PÑS oñemongu’e ha ojepytaso mbarete rupi ojekupyty  hag̃ua Agencia Literaria Carmen Balcells ndive, kóva ha’erupi temimoĩmby omyakãva ko haihára apytu’ũroky járatee ha upéva rehe oñemoañete ha péina osẽtama katu ko tembiapo neporãva, ko mombe’ugua’upyrusu ohechaukáva realismo mágico ha ojeguerekóva peteĩ boom latinoamericano ramo, ko’ág̃a oĩtama avei guarani ñe’ẽme.

Oñe’ẽvo ko tembiapo rehe, ñe’ẽasahára Susy Delgado he’i « oñeikuave’ẽse peteĩ mombe’ugua’upyrusu ojehecháva peteĩ monumento poético-ramo castellano mexicano-pe g̃uarã, peteĩ mombe’ugua’upyrusu oñemoheñóiva tetãyguára ñe’ẽ ñepytyvõme, oñembojeguaka ha oñemoporãvéva ohóvo tapére, ñane ñe’ẽ guarani oguerekóva avei ihaipýpe».

 

«Ñe’ẽ og̃uahẽva ndive –guaraní ñe’ẽ–,  oñeha’ãva’erã he’i hag̃ua Pedro Páramo ijojaha’ỹva, ipumbasy ambuéva, heñóiva teko ymaguarégui ha ha’éichagua ndojejuhúiva, herakuã porãvéramo guare iñasãiva’ekue Sudamérica pukukue», upéicha omombe’u kuñakarai ñe’ẽasahára.

 

PÑS omba’apo mbarete oñemoañete hag̃ua «Pedro Páramo» ñembohasa guaraníme, kóva ko tembiapo opytatahaguére tembiporu guasúramo ko ñe’ẽ ojeporuvévape Paraguáipe g̃uarã, kóicha oñemopyenda ha ojeporureme hag̃ua opaite hendápe ha opaite mba’erã.

 

 

Ko apopyrã – oykekókuri avei Academia Paraguaya de la Lengua Española ha Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ— oguereko ipype Bernardo Neri Farina ha lingüista Domingo Aguilera ñehesa’ỹijopy. Ko mombe’ugua’upyrusu «Pedro Páramo» guaranímegua ogueraháta editorial Rosalba séllo, ág̃a tenonde gotyove omomarandútava araka’etépa oñeguenohẽ ha ojeikuaaukáta opavavépe.

INAP ha PÑS mburuvichakuéra omba’apo mbarete oúvo Proyecto de Acceso al Audiovisual rehe, Ypykuéra Atýpe g̃uarãva

INAP ha PÑS mburuvichakuéra omba’apo mbarete oúvo Proyecto de Acceso al Audiovisual rehe, Ypykuéra Atýpe g̃uarãva

Instituto Nacional del Audiovisual Paraguayo (INAP) oñembyatýkuri Praguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) ha Instituto Técnico Superior de Arte y Comunicación Dirección y Producción Audiovisual (IPAC) rérapegua ndive ikatu hag̃uáicha oñemba’apove ohóvo Proyecto de Acceso al Audiovisual de Comunidades Indígenas (PAACI) ñemboguatápe, apopyrã oñembosakoíva oñemombarete hag̃ua hekoteekuéra ko’ã tembiporu techapyendu rupive.

 

Ko ñembyaty aja, oñemog̃uahẽ ko apopyrã jehupytyrã ha mba’éichapa oñemoañetéta ohóvo. PAACI oheka toñemoheñói tenda techapyendu rehegua umi ypykuéra atýpe g̃uarãva, oñeipytyvõvo avei chupekuéra oñeñongatu ha oñemyasãi hag̃ua ikuaapy tee, ijepokuaa ha iñembohasapykuéra.

 

Ko apopyrã, oñembojekupytýva Decenio Internacional de las Lenguas Indígenas rehe, ohechauka oñemba’apoha ojejúvo ojehechauka ha oñeñangareko katui hag̃ua umi Paraguái Ypykuéra Aty patrimonio intangible rehe, oñemombaretekuévo tekojoparaeta ha oñemomba’eguasukuévo ikuaapy tee.

Mba’eporandu ypykuéra aty Sanapanáme: oguata kyre’ỹ iñe’ẽ ha hekopy jeharepeka

Mba’eporandu ypykuéra aty Sanapanáme: oguata kyre’ỹ iñe’ẽ ha hekopy jeharepeka

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha mba’apoharakuéra omba’apo kyre’ỹ oúvo ombyatývo mba’eporandu rupive marandu tekotevẽva umi ypykuéra aty Sanapanávape. Ko tembiapo rupive oñehesa’ỹijóta iñe’ẽ ha hekoha rekopy ikatu hag̃uáicha ojeikuaa mba’éichapa oĩ ko’ág̃aramo Sanapaná ñe’ẽ, mba’éichapa ojeporu ha hekove mbaretépa.

Ko jeporeka rupive ojehecháta mba’éichapa Sanapaná ñe’ẽ ojeiporu opárupi: taha’e ogapy, mbo’ehao, tekoha ha ambue hendápe tapichakuéra ojojuhuhápe. Ko marandu oñeguemohẽva upégui tuichamba’e ha oipytyvõta ojeikuaa porã hag̃ua iñe’ẽ rekove ha mba’e apañuáipa oguereko ko puruharakuéra.

Umi marandu osẽvagui, ojehechakuaase ko aty Sanapaná remikotevẽmby tee ha apañuái ojejuhu ha ohapejokokuaáva ko ñe’ẽ rekove puku. Ko tembikuaareka ojeporúta tembiporúramo oñembohape hag̃ua tembiaporãite oñesãmbyhy ha ojehape’apo hag̃ua Sanapaná ñe’ẽ jeporu memerã, kóicha oñepytyvõ mbaretévo avei oñeñanagreko ha oñemyasãi hag̃ua iñe’ẽ ha iñarandupy.

Osẽ porãiterei aty  ñe’ẽasa rehegua

Osẽ porãiterei aty ñe’ẽasa rehegua

Tetãita Ñe’ẽarandu oñembohérava «Experiencias y desafíos de la traducción en la era de la inteligencia artificial» oikókuri ko araapy ohasava’ekuépe, Ñe’ẽasa Ára Yvy’ape Ári ñemomorã ryepýpe, kóva ombosako’íkuri Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) ha osẽ porãiterei heta tapicha omoirũ rehe ko tembiapo ha upéichante avei umi oĩva’ekue ohecharamo ha omomba’eguasúre oñembohasa aja tembiporupyahu rupive.

 

Ko aty  oñembohasava’ekue PÑS fan page rupive, ojehechakuaa 1300 tapicha rasami ohechahague ha 100 tapicha rasami ohaihague ohejávo hemiandu térã hemimo’ã, upéva rupi ojehechakuaa umi tapicha oikeva’ekue ojapoha omomba’eguasu rehe umi tapicha katupyry ñe’ẽ.

 

Umi tapicha katupyry oñe’ẽva’ekue oikuaaukava’ekue hembiasakue ha ikuaapy apytépe oĩ ñepyrũhaite  kuñakarai Susy Delgado, haihára ha ñe’ẽpapára mokõi ñe’ẽmegua; ha’e ojeikuaa ha’ehaguére ñe’ẽasahára castellano-gui ombohasáva guaraníme ñe’ẽporãhaipyre haihára tetãygua ha tetã ambuegua mba’éva.

 

Mokõiháme katu oñe’ẽ kuñakarai Rosa Luna, ha’ehína Instituto de Terminología Ricardo Palma, Perú retãmegua moakãhára; oñemoarandu ha ikatupyryve: neología, terminografía, ñe’ẽasa rembiasa, deontología profesional, ñe’ẽasa ñembo’erã, ypykuéra ñe’ẽ ñembohasa ha ñe’ẽrechauka ha tapicha’aty ñe’ẽrekópe.

Oñeg̃uahẽ Canindeyú tavusuópe oñeipytyvõ hag̃ua ichupekuéra Unidad de Asuntos Lingüísticos ñemopyendarã

Oñeg̃uahẽ Canindeyú tavusuópe oñeipytyvõ hag̃ua ichupekuéra Unidad de Asuntos Lingüísticos ñemopyendarã

Oñemopyendapotávo umi Unidad de Asuntos Lingüísticos (UAL) taha’e tavao térã tavusuo ryepýpe oñeg̃uahẽ avei Canindeyú tavusúpe, oñeñe’ẽ hag̃ua Tembiapoukapy 6797/17 rehe ojeruréva UAL ñemopyenda, upépe avei oñembohape ichupekuéra opaite mba’e ñe’ẽ reheguávape.

 

Tekome’ẽmby Rekombo’ehára, karai Alberto Denis omog̃uahẽ Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) mba’apoharakuérape, hérape og̃uahẽkuri Esmilse Ramírez ha Karin Mendoza, Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãhapavẽ ha Lengua de Señas Moakãhapavẽmegua.

 

Oñembyaty aja hikuái oñeñe’ẽ Léi 4251/10 ñe’ẽnguéra rehegua,Léi 6530/20 Lengua de Señas rehegua ha Tembiapoukapy hesegua 9274/23 rehe. Upéichante avei, oñeñe’ẽ mba’éichapa oñopytyvõkuaa mokõive temimoĩmby oñemombarete hag̃ua ñe’ẽnguéra jeporun umi tavao oĩva guive Canindeyú tavusuo ryepýpe.

 

Ipahápe, mokõivéva ojekupyty oñemboheraguapy hag̃ua ñoñe’ẽme’ẽ oñopytyvõve hag̃ua ha upéichante avei oñemboguata hag̃ua opaite mba’e ojeruréva ko’ã léi ñe’ẽ rehegua.

Oñembohape mokõive ñe’ẽ tee jeporujoja Salto del Guairá tavaópe

Oñembohape mokõive ñe’ẽ tee jeporujoja Salto del Guairá tavaópe

Umi tembiapo oñemongu’éva guive ojejúvo oñemopyenda hag̃ua umi Unidad de Asuntos Lingüísticos (UAL) tetã remimoĩmbyháre, mba’apoharakuéra Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãhapavẽ ha Lengua de Señas Moakãhapavẽmegua, PÑS ryepýpegua og̃uahẽ Salto del Guairá tavaópe.

 

Tavao pytyvõharapavẽ José Domingo Rodi omog̃uahẽ hembiaporendápe PÑS mba’apohára Esmilse Ramírez ha Karin Mendoza-pe.

 

Ko ñembyatypy aja, oñeñe’ẽ umi léi ha apoukapykuéra oñemoneĩva’ekue ñe’ẽnguéra rehehápe. Upéichante avei, oñeñemongeta mba’épa peteĩteĩ temimoĩmby oipytyvõkuaa ambuévape ha upéicha oñemombareteve hag̃ua ko tavao rembiapo ha mba’éichapa PÑS oykekokuaa ichupekuéra.

 

Pytyvõharapavẽ he’i oipytyvõseha ñe’ẽnguéra ñesãmbýpe ikatu hag̃uáicha oñemombareteve mokõive ñe’ẽ tee ko tetã rembe’ýpe, kóicha avei oñeñangareko hag̃ua ñane ñe’ẽnguéra rehe ha upéichante avei he’i oñemongu’etaha oñemoĩ hag̃ua peteĩ mba’apohára katupyry omoakã ha omba’apótava ñe’ẽnguérare ko tavao guive.

 

Ko tembiapo oñemboguata ojejúvo oñemombarete hag̃ua tetã ñe’ẽkõi ha upekuévo avei oñemoherakuã hag̃ua Léi 6530/20, lengua de señas rehegua ha tembiapokapy hesegua.

Oñemba’apo mbarete ojejúvo Tetã Mbo’ehaovusu Canindeyú-pe ñe’ẽnguéra rehehápe

Oñemba’apo mbarete ojejúvo Tetã Mbo’ehaovusu Canindeyú-pe ñe’ẽnguéra rehehápe

Mba’apoharakuéra Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãhapavẽ ha Lengua de Señas Moakãhapavẽmegua, PÑS ryepýpegua, Esmilse Ramírez ha Karin Mendoza oñe’ẽkuri Léi 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua, ha Léi 6530/20 Lengua de Señas rehegua ha upéichante avei Tembiapoukapy  9274/23 rehe ikatu hag̃uáicha oñemombarete ha oñeñangareko ñe’ẽita rehe.

 

Karai Mariano Pacher, mbo’ehaovusu motenondehára ha Aristides Britos, FACIV sãmbyhyhára omog̃uahẽ  hembiaporendápe PÑS mba’apohárape, oĩ avei upépe ambue moakãhára omyakãva umi mbo’ehaovete.

 

Ko tembiapo oñemboguata ojejúvo oñemombarete hag̃ua tetã ñe’ẽkõi ha upekuévo avei oñemoherakuã hag̃ua Léi 6530/20, lengua de señas rehegua ha tembiapokapy hesegua.

 

Ipahaitépe mburuvichakuéra ko mbo’ehaovusúpegua he’i omba’apotaha ojehekombo’e hag̃ua imbo’eharakuérape lengua de señas-pe, kóicha ojehechakuaa ha oñemomba’eguasu hag̃ua tapichakuéra oiporúva ko ñe’ẽ derécho.

PÑS ohupíma avei ñe’ẽryru castellano rehegua iñandutiroguépe.

PÑS ohupíma avei ñe’ẽryru castellano rehegua iñandutiroguépe.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha oguerekóma avei ñe’ẽryru castellano paraguayo iñandutiroguépe, mayma tapicha ohechasévape g̃uarã, kóva ojapókuri Academia Paraguaya de la Lengua Española.

Ko ñe’ẽryru oĩ formato digital-pe ha ikatukuaa ojehecha ñandutirogue: https://spl.gov.py/Castellano-Paraguayo/ rupive.

 

Ko tembiapojoaju oñembosako’i ñoñe’ẽme’ẽ omboheraguapyva’ekue PÑS ha Academia Paraguaya de la Lengua Española ryepýpe. Ko mba’e jekupyty rupive oñeipytyvõta ojehupytykuaa hag̃ua ko ñe’ẽ ha ñemyasãi hag̃ua ko’a tembiporupyahu rupive.

 

Ko tembiapo ryepýpe, Bernardo Neri Farina, Academia Paraguaya de la Lengua Española mburuvicha he’i: « Ko mba’e tuichamba’eha Academia-pe g̃uarã, oñemba’apo rehe oñemoherakuã hag̃ua heta hendáicha oñe’ẽha Paraguáipe, ambue tetã oñeñe’ẽhápe castellano iñambueháicha avei. Heta ñe’ẽndy ojejuhúva ko ñe’ẽryru Castellano Paraguayo reheguápe, oñemog̃uahẽta tenonde gotyove Diccionario de la Lengua Española (DLE)-pe. Iporã oñemomba’eguasu avei Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha rembiapo ojeikuaauka hag̃ua ñe’ẽita oĩva ñane retãme».

Primera Escuela para Sordos ohechakuaa ha oaguyjeme’ẽ PÑS-pe

Primera Escuela para Sordos ohechakuaa ha oaguyjeme’ẽ PÑS-pe

Ára 23 jasyporundy jave ojegueromandu’a Lengua de Señas Ára Yvy’ape Ári, Tetãnguéra Ñomoirũ Amandajepavẽ omoneĩva’ekue Apoukapy A/72/439 rupive, ikatu hag̃uáicha oñemomba’eguasu lengua de señas ha upekuévo avei oñemoañete hag̃ua tapicha ohendu’ỹva derécho.

 

Ko ñemomorã ryepýpe, Tapicha Ohendu’ỹva Arapokõindy Yvy’ape Ári ipyenda mbarete tetã ambuére ha tetã ryepýpe, kóicha oñeipytyvõgui ojehechauka ha oñeñangareko hag̃ua umi tapicha ohendu’ỹva ha lengua se señas puruhára rekotee ha tekojoparaeta rehe. Ko ñemomorã rupive oñemomandu’a tekoatýpe Tapicha Ohendu’ỹva Aty ijaguaraha iñe’ẽ rehe, kóva omopyenda ha omombarete rupi ichupekuéra ombohovake hag̃ua ambue tapicha ñemboyke.

 

Paraguáipe, Primera Escuela Paraguaya de Sordos ojeroike avei ko ñemomorãme, ombosako’ívo peteĩ apopyrã neporãva ha oiporukuévo peteĩ lema he’íva “Lengua de señas, por derecho: ¡Súmate!”.

 

Oñehenói umi mburuvicha, tetã mba’apohára, marandu’asãiha ha tekoatýpe oĩvape omoirũ hag̃ua ko ñemomorã guasu, oĩtahápe heta apopyrã taha’e ko’ã atýpe g̃uarãnte térã ambuéva opavavépe g̃uarãva.

 

Ko’ã ñemomorã ryepýpe Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ohupyty peteĩ jehechakuaa ha aguyjeme’ẽ ko mbo’ehaoguasúgui.

Skip to content