Skip to main content
Ojeipepirũ ojeho hag̃ua tetãita ñe’ẽranduhápe ñe’ẽasa rehegua

Ojeipepirũ ojeho hag̃ua tetãita ñe’ẽranduhápe ñe’ẽasa rehegua

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) ombosako’i peteĩ Conferencia Internacional Día Mundial de la Traducción ryepýpe, oñembohérava: «Experiencias y desafíos de la traducción en la era de la inteligencia artificial», kóva oikóta ág̃a araapy 1 jasypa, 10:00 ravo guive 11:45 peve ha oñembohasáta PÑS Facebook Live rupive (facebook.com/splparaguay).

 

Ko ñe’ẽarandúpe oĩta ñe’ẽasãihámo mokõi tapicha ikatupyrýva ñe’ẽasa ryepýpe; peteĩva ha’e Susy Delgado, oñe’ẽtava hembiasa rehe ñe’ẽasahára recharamombýramo, ombohasáva castellano-gui guaraníme umi ñe’ẽporãhaipyre. Ambue katu, kuñakarai katupyry Peru retãygua, Rosa Luna, oñe’ẽtava ñe’ẽasa rekovére inteligencia artificial ñepytyvõme.

 

Ko atýpe oñeime hag̃ua ndojehepyme’ẽmo’ãi mba’evete ha oipotáva kuatia’atã katu oñemboheraguapyva’erã ñandutirogue https://forms.gle/FEeA57KfLnxPJjZ59 ha ohaiva’erã héra ñe’ẽarandu oiko aja ojeikuaa hag̃ua oĩha.

Ñe’ẽryru yshir ñe’ẽmegua ojehupíma avei SPL ñandutirogue marandurendápe

Ñe’ẽryru yshir ñe’ẽmegua ojehupíma avei SPL ñandutirogue marandurendápe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) omomarandu oĩmaha iñandutirogue marandurendápe pe ñe’ẽryru yshir rehegua, ypykuéra Yshir ryepýpegua ha PÑS mba’apohára ombosako’íva’ekue oñondive. Ko tembiapo rupive PÑS oikuaauka ojepytaso mbareteha ypykuéra ñe’ẽ rehehápe, ko’ãva oñeñangareko ha oikove katui hag̃ua tembiporupyahu ñepytyvõme.

 

Ñe’ẽryru yshir rehegua, tembiapoguasuete ombyaty ha oñongatúva ko aty ñe’ẽndy, ojejuhúma ko’ág̃a formato digital-pe mayma oiporusévape g̃uarã.

Ko tembiporu oipytyvõ mbarete ojeikuaa hag̃ua Yshir ñe’ẽ ha upekuévo avei oñemokyre’ỹ hag̃ua ijeporu umi ñemoñare pyahúpe.

 

Ko tembiapo ryepýpe, karai Andrés Ozuna, peteĩva umi apohára apytépe oĩva he’i: “Oréve g̃uarã, Yshir ñe’ẽ oñeñonatúramo formato digital-pe tuicha oipytyvõta ko ñe’e oñeñangareko ha hekove mbarete hag̃ua. Ko ñe’ẽryru ndaha’éi oipytyvõva pe ñe’ẽ puruhárape añónte, katu kóva oipytyvõta avei mayma oikuaase ha oikũmbysévape ko ñe’ẽ”.

 

PÑS omba’apo kyre’ỹ oúvo ypykuéra Yshir guáva ndive oñemoañete hag̃ua ko ñe’ẽryru toguerekopaite ko ñe’ẽ rekopy ha rekojoparaita. Ko apopyrã rupive PÑS omoañete hembiapotee Paraguái ñe’ẽita ha arandupy rehehápe.

 

Yshir ñe’ẽryru ikatúma ojehecha PÑS ñandutiroguépe: https://spl.gov.py/vocabulario-yshir/, mayma tapicha oiporuséva oiporu hag̃ua ohepyme’ẽ’ỹre mba’evete. Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha oipepirũ opavavetépe oiporu hag̃ua ko tembiporu ha ojeiporukuévo toñemyasãi ko’ã ypykuéra ñe’ẽ.

 

Ojejapókuri mba’eporandu umi Sanapaná atyguápe oñehesa’ỹijo hag̃ua iñe’ẽ rekove ha rekoguata

Ojejapókuri mba’eporandu umi Sanapaná atyguápe oñehesa’ỹijo hag̃ua iñe’ẽ rekove ha rekoguata

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha mba’apoharakuéra ojapókuri mba’eporandu umi Sanapaná atyguápe oñehesa’ỹijo mba’éichapa oĩ iñe’ẽ rekove mbaretekue uperire oñemba’apove hag̃ua hesehápe.

 

Ko tembiapo tuichaitereimba’e oñeikũmby hag̃ua Sanapaná ñe’ẽ ojeiporuháicha ha hekorenonderã opaite hendápe ha opaite mba’erã, taha’e ogapy, mbo’ehao, atyhápe ha ambue tenda ojotopahápe hikuái.

 

Ko tembikuaareka rupive oñehesa’ỹijo mba’e mba’épa umi tapicha oiporúva ko ñe’e oikotevẽ ha mba’épa ohasa hikuái hekohápe. Ko’ã marandu oñembyatýva oipytyvõta oñembohape hag̃ua tembiapoita oipytyvõtava ko ñe’ẽ oñesãmbyhy porãve hag̃ua ha upéicha hekove resãi hag̃ua aty Sanapaná ryepýpe.

Ko árape ojegueromandu’a «Lengua de Señas Ára Yvy’ape Ári»

Ko árape ojegueromandu’a «Lengua de Señas Ára Yvy’ape Ári»

Ko árape ojegueromandu’ahína «Lengua de Señas Ára Yvy’ape Ári», kóicha ojeyko ha oñeipytyvõ ko’ã tapicha ohendu’ỹva ha ambue oiporúva lengua de signos rekotee ñe’ẽ rehegua ha avei hekojoparaeta.

 

Iporã oñemomba’eguasu, pe Amandaje tapicha ikatupyry ambuéva derécho rehegua ohechakuaa ha omokyre’ỹha lengua de señas jeporu. He’i ko ñe’ẽ oñemohenda yvateha avei ambue ñe’ẽ oñe’ẽvaicha ha ojopy umi tetã ipype oĩvape oporoipytyvõ hag̃ua oñembo’e hag̃uáicha lengua de señas ha upéichante avei omokyre’ỹ umi tapicha ohendu’ỹva aty hekotee hag̃ua iñe’ẽme.

 

Upehaguére, Amandajepavẽ omboguapy, Apoukapy A/72/439-pe, ára 23 jasyporundy oñemomorã hag̃ua Lengua de Señas Ára Yvy’ape Ári, ikatu hag̃uáicha ojehekombo’e tuichamba’eha ko’ãva oñemoañete hag̃ua ko’ã tapicha ohendu’ỹva derécho.

 

 

Federación Mundial de Sordos rupive ojeikuaa oĩha 70 millón rupi umi tapicha ohendu’ỹva yvy’ape ári. Ko’ãvagui 80% rasami oikove umi tetã oñakãrapu’ãvévape ha atyháicha, oiporu hikuái 300 ichagua lengua de señas.

 

Ko ára tuichaiterei mba’éva ojegueromandu’a hag̃ua, umi tapicha ohendu’ỹva derécho ñangarekorã ryepýpe, Paraguái retã, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha rupive, hembiapotee ñemoañete ryepýpe, oñemopyendáva Léi 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua rupive, amo ary 2017 guive omba’apo kyre’ỹ oúvo umi tapicha ohendu’ỹva derécho rehe, Subcomisión de Información, Comunicación y Lengua de Señas, oĩva Comisión Nacional de los Derechos de las Personas con Discapacidad (CONADIS) ryepýpe, SENADIS omyakãva rupive. Ko tembiapohápe oĩkuri tetã remimoĩmbykuéra, avei tapicha ohendu’ỹva aty paraguaigua rérapegua, tapicha’aty rérape, ikatu hag̃uaícha ko’ã tembiapo rupive ojejepytasove oñemoañete hag̃ua ko’ã tapicha Paraguáipegua ohendu’ỹva derécho ñe’ẽ rehegua oguerekóva.

 

Kóva ryepýpe ha oñemoañetévo avei Plan Nacional de Discapacidad ha Léi 42521/10 ñe’ẽ rehegua, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha, ko subcomisión ndive heta mba’éma ohupyty oúvo, omba’apo joajúvo oñondivepa ko’ã arrýpe.

Upe mba’e ojehupyty ha ojehecharamovéva ha’ékuri Léi 6530/20 ha reglamentación hesegua ñeguenohẽ, ohechakuaa añetéva Lengua de señas paraguaya-pe tembiporu guasúramo, kóva oipytyvõgui oñemomarandu, oñembokatupyry, tekotee rechaukarã ha omoañete rupi avei ko’ã tapicha paraguaigua ohendu’ỹva derechokuéra ñe’ẽ rehegua. Ko léi omoĩ Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhápe mburuvicháramo omyakã ha omboguata hag̃ua apoukapykuéra, upévare oñemoheñói Lengua de Señas Moakãhapavẽ, omba’apo mbarete hag̃ua lengua de señas oñemyasãi ha oñemboguata hag̃ua apopyrãnguéra ojejeporumeme rekávo ko ñe’ẽ ambue ñe’ẽicha, ko’ã mba’e omboguatava’erã Tekombo’e ha Tembikuaa motenondeha ha ambue tetã remimoĩmby ha ha’e’ỹva.

 

Ipahápe, ja’ekuaa ko Léi ojopyha Tetã Remimoĩmbykuérape ha avei umi ha’e’ỹvape, oñatendéva guive tetãyguaguára rehe, avei umi aty ombosako’ívape guive tetã remimoĩmbykuéra oĩva’erã katuete peteĩ tapicha ohechaukáva lengua de señas, kóicha oñemoañete hag̃ua ko’ã tapicha ohendu’ỹva derécho ohupyty hag̃ua marandu iñe’ẽme.

Ojeikuaauka ñepyrũ “En Lengua de Señas TV”, kóva peteĩ canal umi aty ohendu’ỹvape g̃uarã

Ojeikuaauka ñepyrũ “En Lengua de Señas TV”, kóva peteĩ canal umi aty ohendu’ỹvape g̃uarã

Lengua de Señas Moakãharapavẽ mba’apoharakuéra, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ryepýpegua omoirũkuri canal hérava “En Lengua de Señas TV”, Interpreters Teams EAS mba’éva jeikuaauka, kóva ha’ehína peteĩ apopyrã omongu’e ha omokyre’ỹva tapicha ohendu’ỹva térã nohenduporãiva ojeroike ha ija hag̃ua mamo hendápe.

 

Ikatu hag̃uáicha oñemoañete ko’ã tapicha ohupyty hag̃ua marandu hekopete ha aravoitépe, oipytyvõtava avei mayma aty ohendu’ỹvape, Interpreters Teams EAS oikuaauka canal hyérava “En Lengua de Señas TV”. Ko apopyrã porãite oikuave’ẽ peteĩ programación ijoparáva, ko’ápe oike marandu, tembiporupyahu, tetãpy jehechauka oporogueroikéva ha programa tekombo’e rehegua, ko’ãva oñembohasáta lengua de señas-pe ha ojehechaukáta kóicha:

En Lengua de Señas /Noticias- Arakõi guive arapo peve, 20:00 arave jave

CNN/Lengua de señas internacional – Arapokõi 18:00, aravo jave

En Lengua de Señas/Informe semanal – Arapokõi 19:00, aravo jave

En Lengua de Señas /Tecno-Ararundy – 19:00 aravo jave

En Lengua de Señas/Turismo inclusivo

En Lengua de Señas/Educa – Arapokõi – 17:00 aravo jave

En Lengua de Señas/Yo incluyo (Próximamente)

En Lengua de Señas/Mundo Kids – Arapokõi– 16:00 aravo jave

 

Ko canal rupive oñeikuave’ẽta umi aty ha tapicha ohendu’ỹvape peteĩ tenda ikatutahápe oñemomarandu ha oikuaave mba’epyahu omokyre’ỹva ichupekuéra, kóicha oñemboguatáta avei tekoaty jeroike.

 

Ko apopyrã ogueroikéta avei ko grilla oguerekóvape umi programa tembiporupyahu, tetãpy jehechauka ha tekombo’e, upéichante avei oñembohasáta programa mitãme g̃uarã hérava “En Lengua de Señas/Mundo Kids”, oñembohásatava jasypokõi ramo, 16: 00 aravo jave.

Ojehechakuaa ha oñembojopóikuri lengua de señas paraguaya rayhuharakuérape

Ojehechakuaa ha oñembojopóikuri lengua de señas paraguaya rayhuharakuérape

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) ombosako’íkuri atyguasu San Lorenzo Teatro Municipal-pe ohechakuaa ha ombojopói hag̃ua umi tapicha ha temimoĩmby omba’apo kyre’ỹva lengua de señas paraguaya jehekombo’e ha ñemyasãime.

 

Ko atýpe oĩkuri mburuvicha ha mba’apoharakuéra heta tetã remimoĩmbypegua ha avei tapicha oúva umi iñe’ẽngúva aty rérape. Ko jehechakuaa aja, ojehecharamo ha oñemomba’eguasu mayma tapicha omokyre’ỹva’ekuépe ojejeroike hag̃ua ko’a tapicha ohendu’ỹva tekoatýpe ha upéicha ani hag̃ua oñemboykeve ichupekuéra.

 

Ko jehechakuaa rupive, PÑS omoañetejey hembiapo lengua de señas paraguaya rehehápe, kóva ha’érupi tembiporu tuichaitereíva ko’ã tapicha ohendu’ỹva Paraguáipe oñemomarandu avei ojehechakuaa ha oñemoañete hag̃ua iderécho. Ko aty oñembosako’íva ojehechakuaa hag̃ua ojejapo Ley 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua ha Léi 6530/23 ryepýpe, ko’ã léi oipytyvõ rupi ojeiporu ha oñemyasãi hag̃ua lengua de señas paraguaya, oñemoañete hag̃ua avei upéicha idérecho ñe’ẽ rehegua oguerekóva tapicha ohendu’ỹvaramo.

Oñemba’apo kyre’ỹ ojejúvo ñe’ẽryru audiovisual aporãme

Oñemba’apo kyre’ỹ ojejúvo ñe’ẽryru audiovisual aporãme

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS), lexicógrafa paraguaigua Estela Peralta ñepytyvõme, omba’apo oúvo peteĩ apopyrã neporãmba jepéva rehe oipytyvõtava ojeguereko hag̃ua peteĩ ñe’ẽryru audiovisual, ñepyrũrã oĩtava mbohapy ñe’ẽme; castellano, guarani ha lengua de señas paraguaya-pe.

Ko apopyrã ryepýpe, PÑS sãmbyhyhára, karai Javier Viveros oñembyaty ko árape kuñakarai katupyry lexicógrafa ha Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãharapavẽ, karai Arnaldo Casco Villalba ndive, oñomongeta ha ombohape hag̃ua hikuái ko tembiporu porãite.

Ko tembiporu oñemohu’ã vove ojehupíta ñandutiroguépe opaite tapicha ha tetãyguára oiporu hag̃ua ohepyme’ẽ’ỹre mba’evete.

 

PÑS sãmbyhyhára oĩkuri Festival Internacional Cine Ambiental ha Derecho Humano rehegua (FINCA.DH) 8-ha Paraguáipe ojejapóva

PÑS sãmbyhyhára oĩkuri Festival Internacional Cine Ambiental ha Derecho Humano rehegua (FINCA.DH) 8-ha Paraguáipe ojejapóva

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, Javier Viveros oĩkuri 9-ha Festival Internacional Cine Ambiental ha Derechos Humanos  reheguápe(FINCA.DH) , oikova’ekue Centro Cultural de España Juan de Salazar rógape, Paraguaýpe opytáva.

 

Ko aty ombosako’ikuri Instituto Multimedia DerHumALC (IMD) ha oipytyvõ ichupe Embajada Suiza ha Canadá-ygua oĩva Paraguáipe, ombyatyva’ekue umi tapicha ohayhúva ta’ãngamýi, tekoha avei yvypóra derécho. Ko ñembyatypy oñepyrũkuri 18:00 aravo jave, oñepyrũ umi tapicha ombosako’i ha embajada rerapegua ñe’ẽ ndive, ko’ãva omomba’eguasu ko aty oipytyvõ rupi ojehechakuaa hag̃ua umi apañuái oikóva ñande rekoha ha tekoatýpe, ta’ãngamýi rupive. Ko arýpe, FINCA.DH rupive ojeheka mayma tapicha tohechakuaa ha toñakangeta umi mba’e oikóvare yvy’ape ári ha umi tekoha oikotevẽvéva rupi.

 

 

Ko aty ñepyrũmbýpe ojehechauka mbohapy película recharamombýva: “Río Arriba” (Paraguay 2018) Amancay Stumpfs réra ñemomorãvo, “Taiñ Rvpv” (Canadá 2021) ohechaukáva umi ypykuéra aty ñeñorairõ iderécho rerehápe ha  “Ala Kachuu” (Suiza 2021) ohechaukáva umi novia Asia-pegua oñemokañýva rembiasakue. Ko’ã película ojehechaukava’ekue og̃uahẽ porãiterei mayma ohechava’ekuépe ha oheja avei pa’ũ ojehechakuaa hag̃ua mba’éichapa ’jokupyty tekoha rehe ñangareko ha yvypóra derécho ñemoañete.

“Palabras Madres” ombyaty umi aty ha tekohápe ypykuéra mba’e’apoporãmby ha ñe’ẽpoty rupive

“Palabras Madres” ombyaty umi aty ha tekohápe ypykuéra mba’e’apoporãmby ha ñe’ẽpoty rupive

Arapo 5 jasyporundy jave, oikókuri CAF rógape, opytáva Paraguay távape peteĩ atyguasu oñembohérava “Palabras Madres”, oñembosakoíva Decenio Internacional de las Lenguas Indígenas. Ko aty ombosako’iva’ekue Embajada de Canadá ha Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha, Paraguái retãmegua rupive, oñembojoajuse umi ypykuéra aty ha rekoha, ypykuéra mba’e’apoporãmby ha ñe’ẽpoty rupive oñemomba’eguasúvo mokõive tetã rekojoparaeta ha mba’eporãita.

 

Ko’ápe ijaty heta ñe’ẽpapára ha temiporãhára ypykuérava Paraguái ha Canadá-ygua, omog̃uahẽva’ekue ojupe hembiapo ha hemimo’ã, mba’éichapa oñeñangareko ha oñemomba’eguasuva’erã ypykuéra ñe’ẽ ha’ehaguére tuichamba’e hekotee ha iñarandupýpe g̃uarã. Umi tapicha oĩva’ekue apytépe oĩ ñe’ẽpapára ohechaukava’ekue hekoha rekotee ha rembiasaita, ombojoajúvo avei umi ñe’ẽ omog̃uahẽva ko’ã ypykuéra aty rekombarete.

 

 

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, karai Javier Viveros ha Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãrahapavẽ, Rossana Bogado de Orué oĩkuri ko atyguasúpe omomba’eguasúvo ko’ãichagua tembiapo oñemombarete hag̃ua tembiapojoaju opaite ypykuéra aty apytépe. Upéichante avei, upe tembiapoguasúpe ojehechauka ta’ãnga mbosa’yhára Canadá-ygua Bill Reid comunidad Haida-pegua mba’e’apoporãmby, hembiapokuéra ombojoaju jepokuaa ha tekopyahu, ojehechaukávo kóicha ypykuéra aty ojokupyty mbareteha tekoha ha ijereregua ndive.

 

 

Palabras Madres” ha’ekuri peteĩ tenda oñembohasahápe ojupe arandupy ha mba’e’apoporãmby omombaretevéva mokõive tetãme omyasãi ha ohechauka hag̃ua umi ypykuéra ñe’ẽ. Umi tapicha oĩva’ekue ko atyhápe oguerovy’a ha ohecharamo umi mba’e’apoporãmby ha ñe’ẽpoty ha’ehaguére upe mba’e ombojoajúva ikorasõ ha hekohakuéra, oñemomba’eguasúvo tembiapojoaju oñeñangareko ha ojeguereko katui hag̃ua ñe’ẽ ha hekoteekuéra.

PÑS og̃uahẽkuri Pilar tavaópe ombohape hag̃ua ñe’ẽnguéra jeporu

PÑS og̃uahẽkuri Pilar tavaópe ombohape hag̃ua ñe’ẽnguéra jeporu

Ñe’ẽnguéra Ñembohape Renda oñemopyenda potávo, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha mba’apoharakuéra og̃uahẽkuri Pilar tavaópe oipytyvõ hag̃ua ichupekuéra.

 

Tavao pytyvõhára, Patricia Zarza Alliana, ha Tekombo’e moakãhára, Laura Mabel Santacruz, omog̃uahẽ hembiapo rendápe PÑS Mba’apohára Esmilse Ramírez ha Karin Mendoza-pe.

 

Ko ñembyatypy aja, oñeñe’ẽ mba’éichapa umi léi ha mbojojaha ñe’ẽnguéra rekoguatarã oñakãrapu’ã oúvo ñe’ẽnguéra rehehápe, ha oikuaauka avei mba’e mba’épa peteĩteĩ temimoĩmby iklatu oikuave’ẽ ambuépe, mba’épepa PÑS oipytyvõkuaa ko tavao rembiapo osẽ porãve hag̃ua.

 

Pytyvõharapavẽ he’i omba’aposeha ko’ã tetã rembiaporãite ñe’ẽnguéra ñemombareterã rehehápe ha avei omongu’etaha opaite mba’e tekotevẽva oñemopyenda hag̃ua Ñe’ẽnguéra Ñembohape Renda ha mba’apohára omyakãtava ko temimoĩmby vore tavao ryepýpe.

 

Ko’ã tembiapo oñemboguata ojejúvo tetãpýre oñemyasãi hag̃ua ñe’ẽkõi tee ha upéichante avei Léi 6530 ombohapéva iñe’ẽngúva ñe’ẽ jeporu, ha tembiapoukapy hesegua.

Skip to content