Skip to main content
«Pedro Páramo» ojeikuaauka ha oñemyasãita mokõive ñe’ẽtee guaraní ha castellano-me

«Pedro Páramo» ojeikuaauka ha oñemyasãita mokõive ñe’ẽtee guaraní ha castellano-me

Pe novela «Pedro Páramo» karai Juan Rulfo, México retãygua ohaiva’ekue ha péina ko’ág̃a oñembohasáva guarani ñe’ẽme, ojeikuaaukáta ág̃a 13 jasypateĩ pyhareve jave,  Congreso Nacional Biblioteca ha Archivo Central Kotyvusúpe. Ko’ápe ikatúta oho ohoséva guive ha ndojehepyme’ẽmo’ãi mba’evete ojeike hag̃ua.

Ko ñe’ẽasa gauaraníme opytákuri ñe’ẽpapára ha ñe’ẽasahára paraguaigua recharamomby Susy Delgado pópe, kóva oñemboguata tembiapojoaju Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha, Tetã Arandupy Sãmbyhyha ha México Embajada Paraguáipegua omboguatáva ryepýpe. Ko tembiapo oykeko mbarete avei Academia Paraguaya de la Lengua Española ha Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ.

PÑS oñemongeta Agencia Literaria Carmen Balcells rérapegua ndive, kóva ha’e rupi Juan Rulfo rembiapo járatee ha temimoĩmby oñangarekóva iñapytu’ũroky rehe, ko’ãva omoneĩ rupi oñemoñepyrũ oñemboguata ko haipy ñemoguarani, kóva ha’e rupi peteĩva umi novela omoñepyrũ ha ohechaukavéva pe realismo mágico ha ojeroike mbaretéva pe movimiento hérava «boom latinoamericano» ryepýpe.

Kuñakarai Susy Delgado, omoakãva’ekue ko ñe’ẽasa he’i, «oñeikuave’ẽse peteĩ novela oñemohenda yvatéva ñe’ẽporãhaipyreháicha México castellano ryepýpe, oñemoheñóiva’ekue tavayguára ñe’ẽ ypy rupive, ha upéi oñembojeguaka ha oñembohete porãvéva tapére, peteĩ puente ñe’ẽ ha ñe’ẽporãhaipyre rehegua, ogueraháva guaraní ñe’ẽ rekopy tee».

 

«Upe ñe’ẽ oñembohasa pyahúvape –guaraní ñe’ẽ –, oñeha’ãva’era he’i hag̃ua Pedro Páramo he’iva’ekue haipy teépe, iñambue’ỹre upe he’isévape, hákatu oguerukuaa hendive upe teko ypykue upérõguare oñemyasãiva’ekue Sudamérica pukukue», upeícha he’i avei kuñakarai ñe’ẽasahára.

PÑS omba’apo mbarete oñembohasa hag̃ua guaraníme novela «Pedro Páramo» ojehechakuaa rupi ko ñe’ẽasa opytyvõtaha ko ñe’ẽme, ha’e rupi ñe’ẽ Paraguái retãyguára oiporuvéva, ha oikotevẽva tojeporumeme opaite héndápe ha opaite mba’erã.

Ko novela hérava «Pedro Páramo» oĩva mokõive ñe’ẽ teépe, guarani ha castellano-me oñembokuatia ha oñemyasãita Editorial Rosalba ñepytyvõme.

 

 

CONADIS atýpegua ñembyatypy mokõiha ko arýpe

CONADIS atýpegua ñembyatypy mokõiha ko arýpe

 Ko ararundýpe, Centro de Producción y Apoyo a la Inclusión (CEPMA) rógape, oĩva Tekombo’e ha Tembikuaa Motenondeha ryepýpe, oñembyatýkuri mokõiha jey pe Comisión Nacional por los Derechos de las Personas con Discapacidad (CONADIS). Ko aty rupive ojeguerojera ha oñemyasãi tetã rembiaporãite umi tapicha ikatupyry ambuévape g̃uarã ojegueroike ha oñemboyke’ỹre avavépe.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha rérape oĩkuri isãmbyhyhára Karai Javier Viveros, avei Temimoĩ Rekome’ẽmby Moakãhára, karai Laureano Lezcano; ha Lengua de Señas Moakãharapavẽ, kuñakarai Celia Godoy. Ko ñembyatypy omotenondékuri Tapicha Ikatupyry Ambuéva Derécho Sãmbyhyhára, kuñakarai Yody Ledesma, omoñepyrũva’ekue ko aty.

 

CONADIS ryepýpe opáichagua tetã remimoĩmbykuéra ha tapicha’aty oĩva tapicha ikatupyry ambuéva rérape, ojeiporavova’ekue peteĩ amandajépe. Upéichante avei, ko Comisión oñemboja’o jey heta subcomisión-pe hembiaporã rupive, oñemog̃uahẽhápe opaite tekotevẽmby tetã rembiaporã kóicha ojegueroguata hag̃ua maymave jeroike.

 

Ko ñembyatypy árapegua oñemohu’ã peteĩ tembiapojoaju aponde’ápe, opaite temimoĩmby omog̃uahẽháme iñe’ẽ omba’apo mbaretévo ojegueroike hag̃ua mayma tapicha ikatupyry ambuévape tekoaty ryepýpe, ha upéicha anive hag̃ua ichupekuéra mamovete.

Oñembojopóita Tembikuaareka Ñe’ẽnguéra Rehegua Jeporavopyréva ko arýpegua

Oñembojopóita Tembikuaareka Ñe’ẽnguéra Rehegua Jeporavopyréva ko arýpegua

 

Oñembojekupytývo Tembikuaarekahára Paraguaigua Ára rehe, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ohechakuaa ha ombojopói ñepyrũta ko arapotẽi 8 jasypateĩ jave upe tembikuaareka ha’evéva opaite umi tembikuaareka oñemog̃uahẽva’ekue apytépe, ko jehechakuaa oñembohéra AranduPy – Tembikuaareka Ñe’ẽnguéra Rehegua Jeporavo Arýpegua, 2024. Kóva oikóta Congreso Nacional Biblioteca ha Archivo Central Kotyvusúpe, 10:00 aravo guive pyharevekue.

PÑS sãmbyhyhára, karai Javier Viveros, omotenondéta ko aty jeporavopyre ha upépe ojeikuaaukáta mávapa upe artículo científico ha’eveva’ekue, upe árape upe tapicha apohárape oñeme’ẽta 10.000.000 guarani, avei peteĩ trofeo ha kuatia’atã ojehecharamohápe ichupe hembiapo.

Umi tapicha oiporavova’ekue mba’e jehaipýpa ohupytýta upe jopói apytépe oĩ ikatupyry mbaretéva tekombo’e, ñe’ẽ ha arandupýpe; umíva he’ehína Delicia Villagra-Batoux, Domingo Aguilera Jiménez ha Tadeo Zarratea.

Oñembohape ha oñeipytyvõ ñe’e jeporúpe Tavusuo Caaguazú-pe

Oñembohape ha oñeipytyvõ ñe’e jeporúpe Tavusuo Caaguazú-pe

Umi tembiapo oñemboguatáva ojejúvo oñemopyenda hag̃ua Unidades de Asuntos Lingüísticos (UAL) taha’e tavao térã tavusuoháre, ojerureháicha Tembiapoukapy 6797/17, oñeguahẽ avei Caaguazú tavusuópe oñembohape ha oñeipytyvõ hag̃ua ichupekuéra iñe’ẽnguéra rekoguatarãme.

Pytyvõharapavẽ, karai Elvio Castro omog̃uahẽ Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãhapavẽ ha Lengua de Señas Moakãhapavẽ mba’apohárape, Esmilse Ramírez ha Karin Mendoza-pe.

PÑS mba’apoharakuéra oñe’ẽkuri Léi 4251/10 ñe’ẽnguéra rehegua, ha Léi 6530/20 Lengua de Señas rehegua ha Tembiapoukapy hesegua 9274/23 rehe ha mba’éichapa omba’apokuaa hikuái oñondive oñemombarete hag̃ua ñe’ẽnguéra rekoguata ko’ã mokõipa mokõi (22) távape, oĩva guive ko tavusuo ryepýpe.

Ipahápe karai oĩva tavusuo rérape he’i tekotevẽha avei oñemog̃uahẽ umi tavao moakãhara atýpe ko’ã léi ha mbojojahakuéra ñe’ẽ rehegua, kóicha oñemoañete ha oñeñangareko hag̃ua tapicha Caaguazú-gua derécho ñe’ẽ rehegua rehe.

 

PÑS omoirũkuri CONALIB rembiapo Aranduka Jehechauka Caaguazú-peguápe

PÑS omoirũkuri CONALIB rembiapo Aranduka Jehechauka Caaguazú-peguápe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha oĩkuri 16 temimoĩmby rerapegua ndive Aranduka ha Tembikuaa Jehechauka 16ª «Caaguazú Omoñe’ẽ»-me, oikova’ekue Coliseo Departamental «El Cerrito»-pe, opytáva Coronel Oviedo, Caaguazú tavaópe.

Ko aranduka jehechaukápe, karai Arnaldo Casco Villalba, ko atygua teévavoi, avei Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãharapavẽ ha Biera Yboty Cubilla Zadovsky, omyakãva peteĩ mbohapeha PÑS ryepýpe oĩkuri Consejo Nacional de la Lectura y Libro (CONALIB) rérape ha oñe’ẽ hikuái «Debate abierto sobre planes de fomento del libro y la lectura» rehe. Opaite kuaapy omog̃uahẽ ha oikuaaukava’ekue oñemopyenda Léi 7140/23 ha Tembipoukapy hesegua 1596/24 oñe’ẽva ñe’ẽ rehe avei.

 

 

PÑS moakãharapavẽ oñe’ẽkuri Tetãita Amnadajépe

PÑS moakãharapavẽ oñe’ẽkuri Tetãita Amnadajépe

Ñe’ẽasa, Tapereka, Arandupyeta ha Ñe’ẽheta Rehegua Amandaje Porundyha, Oĩháme Tetãygua ha Pytagua «Ypykuéra Ñe’ẽita Yvy’ape Árigua Pa Ary ryepýpe», karai Arnaldo Casco Villalba, Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãharapavẽ, oĩva Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha poguýpe, oñe’ẽkuri ko amandajépe umi hispanismo oikéva guaraní paraguayo ryepýpe rehe.

Ko’ápe ojehechauka umi marandu osẽva’ekue tembikuaareka ko moakãhapavẽ omboguatava’ekuégui, mba’éichapa umi ñe’ẽ iñambue ohóvo guarani ñe’ẽ oiporu rire español-gui.

Ñe’ẽasa, Tapereka, Arandupyeta ha Ñe’ẽheta Rehegua Amandaje Porundyha, Oĩháme Tetãygua ha Pytagua «Ypykuéra Ñe’ẽita Yvy’ape Árigua Pa Ary ryepýpe» ipukúkuri mbohapy ára ha ombosako’íkuri Fundación ha Instituto Técnico Superior de Estudios Culturales y Lingüísticos Yvy Marãe’ỹ.

 

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha oĩkuri Aranduka ha Tembikuaa Jehechauka 16ª «Caaguazú Omoñe’ẽ»-me

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha oĩkuri Aranduka ha Tembikuaa Jehechauka 16ª «Caaguazú Omoñe’ẽ»-me

 

 Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) oĩkuri Aranduka ha Tembikuaa Jehechauka 16ª «Caaguazú Omoñe’ẽ»-me, tembiapoguasu oikova’ekue Coliseo Departamental «El Cerrito»-pe, opytáva Coronel Oviedo, Caaguazú tavaópe.

PÑS rérape oñe’ẽkuri kuñakarai Rossana Bogado, Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãharapavẽ, upépe ha’e oñe’ẽ mba’e rupípa tuichamba’e oñeñangareko ha oñeñongatu umi ypykuéra ñe’ẽ. Oñe’ẽ aja oikuaauka ko tetã remimoĩmby rembiapoita ñe’ẽnguéra rehehápe, ko’ýte imandu’a umi temmbiapo oñemboguatávare oñeñanagreko ha oñemyasãi hag̃ua Paraguáipe ko’ã ypykuéra ñe’ẽ.

PÑS jeroike ko’ãichagua tembiapoguasúpe ohechauka ojepytaso mbareteha temimoĩmbyháicha tetã arandupy ha ñe’ẽita rehe, ko’ýte tembiapoguasu Decenio Internacional de las Lenguas Indígenas ryepýpe.

 

Ñe’ẽryru ha ñe’ẽtekuaa Enxet rekávo

Ñe’ẽryru ha ñe’ẽtekuaa Enxet rekávo

Ko pyharevépe, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, karai Javier Viveros oñembyatýkuri karai Remigio Romero López ndive, ha’ehína líder Karanda atýpegua, Pueblo Enxet rehegua; ko’ãva oiko Irala Fernández-pe Presidente Hayes tavusúpe. Omoirũ avei ko aty karai Ramón Barboza, Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãhapavẽ mba’apohára, PÑS ryepýpegua.

 

Ko atýpe oñomongeta hikuái mba’éichapa ikatúta oñembohape ha upéi oñemboguata enxet ñe’ẽ’ẽryru ha ñe’ẽtekuaa jeikuaauka ág̃a 2025 arýpe. PÑS hembiapoita apytépe omba’apose avei omyasãi hag̃ua peteĩ aranduka oguerekóva umi enxet mombe’upy ha avei toñeñongatu peteĩ tembiporu audiovisual-pe ypykuéra ymavegua kuaapyeta.

 

Enxet ñeẽ oĩhína maskoy ñe’ẽatýpe, kóva apytépe oĩ avei sanapaná, guaná, angaite, toba maskoy, enxet sur ha enlhet norte ñe’ẽ: ko’ãva apytépe oĩ heta oguepotámava, upéva rupi tekotevẽtereíma oñemba’apo oñeñongatu ha oñemombarete jey ñe’ẽnguéra.

Oñemokyre’ỹ ojejúvo ñe’ẽ teekuéra ojeporu joja hag̃ua Coronel Oviedo távape

Oñemokyre’ỹ ojejúvo ñe’ẽ teekuéra ojeporu joja hag̃ua Coronel Oviedo távape

Oñemba’apo mbarete ojejúvo oñemopyenda hag̃ua umi Unidad de Asuntos Lingüísticos (UAL) taha’e tavao ha tavusuoha rupi, upéicha ojerure ha oñemboguapy Tembiapoukapy 6797/17 -pe ha upévare oñeg̃uahẽ avei Coronel Oviedo távape oñeñemongeta hag̃ua imburuvichakuéra ndive ha oñembohape hag̃ua ichupekuéra ñe’ẽnguéra jeporu porãverã rekávo.

Pytyvõhára adjunta kuñakarai Delia Jilek, asesor de gabinete, karai Juan Ceferino Pereira; tapicha ikatupyry ambuéva pytyvõhára , kuñakarai Nury Martínez de Fabio, omog̃uahẽ Tapicha Ikatupyry Ambuéva Derécho Ñangarekoha kotýpe umi mba’apohára oúva PÑS rérape, Esmilse Ramírez omba’appóva lengua de Señas Moakãhapavẽme ha Karin Mendoza omba’apóva Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãhapavẽme.

Ko ñembyatypy aja oñeñe’ẽ Léi 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua, Léi 6530/20 Lengua de Señas rehegua ha Tembiapoukapy hesegua 9274/23 rehe ha upéichante avei umi tembiapo ikatukuaáva omboguata oñondive oñemombarete hag̃ua ñe’ẽnguéra rekove ko tavaópe.

Ipahaitépe umi tapicha oĩva tavao rérape he’i iporãva’erã ha tekotevẽha oñembokatupyry mba’apoharakuérape oikuaa hag̃ua opaite mba’e ojejeruréva ko’ã léi rupive, kóicha oñeipytyvõ hag̃ua umi tetãyguára oúva ko tavaópe omba’ejerurévo hemikotevẽ ha toñemoañete upekuévo iderécho ñe’ẽ rehegua oguerekóva.

PÑS oĩkuri ñe’ẽasa, Tapereka, Arandupyeta ha Ñe’ẽheta Rehegua Amandaje Porundyhápe, Oĩháme Tetãygua ha Pytagua

PÑS oĩkuri ñe’ẽasa, Tapereka, Arandupyeta ha Ñe’ẽheta Rehegua Amandaje Porundyhápe, Oĩháme Tetãygua ha Pytagua

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, karai guasu Javier Viveros ha hembiapo irũ kuñakarai Rossana bogado de Orué, Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãharapavẽ, oñe’ẽkuri Ñe’ẽasa, Tapereka, Arandupyeta ha Ñe’ẽheta Rehegua Amandaje Porundyhápe, Oĩháme Tetãygua ha Pytagua, oikova’ekue San Lorenzo távape.

Sãmbyhyhára Viveros oñe’ẽ Qom ñe’ẽryru rehe, mba’éichapa oñembapo hese ha mba’etéparaka’e PÑS rembiapo ko aranduka oñeguenohẽ hag̃ua. Kuñakarai Rossana Bogado de Orué katu oñe’ẽ hembiasaita rehe, umi tembiapo omboguatava’ekue ypykuéra rekohápe, ko’ýte imandu’a umi mba’e ohasava’ekue mbya guaraní paí tavyterã ndive.

Ko amandajépe oĩkuri avei ambue tapicha ikatupyrýva ñe’ẽ rekópe, oñe’ẽva’ekue heta mba’e porã rehe, umíva apytépe oĩ ñe’ẽnguéra rape’apo ha umi polítika oñemboguatáva tetã ambuére oñeñangareko katui hag̃ua ñe’ẽnguéra rehe.

Ko amandaje, Yvy Marãe’ỹ ombosako’iva’ekue oñembohasákuri oñeñe’ẽ aja Facebook rupive, kóicha oñeiptyvõ um tapicha arapýreguape oike, ohecha ha ohendu hag̃ua oñe’ẽ jave mba’épa ojejapo ñe’ẽnguéra rehehápe ha mba’épa ojejapoveva’erã ko’ãva hekove puku hag̃ua.

Skip to content