Skip to main content
PÑS oĩkuri atyguasu inclusión digital oñemyasãihápe

PÑS oĩkuri atyguasu inclusión digital oñemyasãihápe

Aceptación Universal Ára (UA Day) ñemomorã ryepýpe, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha oĩkuri atyguasu NIC Paraguay ombosako’iva’ekuépe, kóva rupive oñemongu’ese internet ogueroikéva opavavépe, opavave tapicha ijakuaahápe oñemboyke’ỹre ichupekuéra iñe’ẽ oiporúva rupi, térã ihaipy térã iñandutiveve oiporúvare.  PÑS rérape oĩkuri karai Arnaldo Casco, Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãhárapavẽ, he’íva upépe tuichamba’eha ñe’ẽnguéra jeroike tembiporu digital-pe.

Upéichante avei, PÑS moakãhára Tecnologías de la Información y Comunicación-pegua, Moisés Olmedo oñe’ẽ mba’épa ogueru hendive ko’ã sistema compatible,  nombre de dominio internacionalizado (IDN) ñemboguata ha umi ñandutirogue heta ñe’ẽmegua, ha imandu’a avei PÑS rembiapo rehe ha mba’éichapa oikeve ohóvo tembiporupyahúpe.

Ko Aceptación Universal ha’ehína tembiapoguasu arapýre ojepysóva ha ohekáva opavave sistema digital tomoneĩ ha toiporu hekopete ko’ã nombre de dominio ha umi ñandutirogue opáichagua ñe’ẽme térã jehaipýpe, ogueroikévo avei achegety ndaha’éiva latino ha caracteres ojepyso ha iñasãiva.  Ko tembiapo oipytyvõta hekojoja hag̃ua ñe’ẽnguéra ko’ã tembiporupyahúpe ha upekuévo avei hetave tekove’aty toike ha toiporuve internet hekopete.

PÑS guive, rome’ẽjey jey ore ñe’ẽ romba’apotaha yvypóra derécho ñe’ẽ rehegua oñemysãi ha oñeñangareko hag̃ua opaite mba’épe ha opaite mba’erã, ko’ápe oike avei ko’ã tembiporupyahu ha romomba’eguasu ko’ãichagua aty omyasãi ha omombaretéva ñane retã ñe’ẽita ko ára digital-pe.

PÑS mba’apoharakuéra og̃uahẽkuri Asociación de Sordos Coronel Oviedo-gua rendápe oñemombarete hag̃ua Léi Lengua de Señas rehegua

PÑS mba’apoharakuéra og̃uahẽkuri Asociación de Sordos Coronel Oviedo-gua rendápe oñemombarete hag̃ua Léi Lengua de Señas rehegua

Lengua de Señas Moakãhapavẽ mba’apohára, oĩva Paraguái Ñe’enguéra Sãmbyhyha ryepýpe og̃uahẽkuri Asociación de Personas Sordas Coronel Oviedo-gua (ASORCO) rógape, upépe omog̃uahẽ ichupekuéra imburuvicha guasu karai Freddy Martínez ha ambue tapicha ko atýpegua.

Ko ñembyatypy aja oñe’ẽ mba’éichapa oñemombareteva’erã ko’ã tapicha ohendu’ỹva derécho iñe’ẽ rehegua ha upéichante avei mba’éichapa oñemboguatáta Léi 6530/20 “ Lengua de Señas Paraguaya rehegua” ha Decreto Reglamentario  hesegua Ppy  9274/23 umi tetã remimoĩmby ha ha’e’ỹva rupi avei. Upéichante avei, oñeñemongeta  pe signario digital bilingüe lengua de señas rehegua oñemoneĩ ha oñemboho’ove hag̃ua ha oñemopyenda tembiaporape ojeguerojera hag̃ua ñe’ẽ rapereka oipytyvõtava lengua de señas ojehecha ha oñemopyenda porãve hag̃ua Paraguáipe.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ko’ã tembiapo ogueroguatáva rupive ohechauka akóinte ojepytasoha ko’ã aty ñane retãygua oĩhápe tapicha ohendu’ỹva ykére, oipytyvõvo ichupekuéra ani hag̃ua oñemboyke, tohupyty marandu ha tojegueroike ichupekuéra tetã rembiapo kuave’ẽmbýpe ha upéicha avei tojeiporu hekopete ko lengua de señas.

 

PÑS ombokatupyry UNVES mba’apoharakuérape mba’éichapa oiporuva’erã Lengua de Señas Paraguaya

PÑS ombokatupyry UNVES mba’apoharakuérape mba’éichapa oiporuva’erã Lengua de Señas Paraguaya

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) Lengua de Señas Moakãhapavẽ rupive ombosako’íkuri peteĩ aty oñembohérava “Taller de Estrategias de Comunicación en Lengua de Señas Paraguaya para la Atención de Personas Sordas” oikova’ekue Universidad Nacional de Villarrica del Espíritu Santo (UNVES) rógape.

Ko atýpe oĩkuri mburuvicha, mbo’ehára ha mba’apoharakuéra ko mbo’ehaovusupegua, oñembokatupyryva’ekue mba’éichapa ikatukuaa oiporu Lengua de Señas Paraguaya (LSPy) ha upéicha oñemongetakuaa hag̃ua umi tapicha ohendu’ỹva ndive oñemboyke’ỹre mavavépe iñe’ẽ oiporúva rupi.

Ko ñembokatupyrýpe oĩkuri avei kuñakarai Carmen Rotela, Asociación de Personas Sordas Villarrica-ygua mburuvicha, ha’e rupive ojeikuaauka avei m´ba’e mba’épa umi tapicha ko atygua derécho iñe’ẽ rehegua.

Ko ñembyatýpe avei ojeikuaauka ha oñemombe’u umi apoukapy ha mbojojahakuéra, taha’e Léi 4251/10 “Ñe’ẽnguéra rehegua”, Léi 6530/20, “Omopyenda añetéva Lengua de Señas Tetã Ñe’ẽteéramo”, Tembiapoukapy hesegua Ppy 9274/23, omohendáva mba’éichapa oñemboguata ha oñeñangarekova’erã.

PÑS oikuaauka ojepytasoha omboguata hag̃ua tembiapoita omoañetéva mayma ñe’ẽ Paraguáipegua tojeporu, toñemombarete ha toñemomba’eguasu, ko’ýte umi omotenonde ha omoañetéva ko’ã tapicha ohendu’ỹva derécho iñe’ẽ rehegua oñondivepa oñemomba’eguasu hag̃ua ichupekuéra oñemboyke’ỹre avavépe.

Guairá tavusuo ombosako’i aty oñembokatupyty hag̃ua Lengua de Señas Paraguayas-pe

Guairá tavusuo ombosako’i aty oñembokatupyty hag̃ua Lengua de Señas Paraguayas-pe

Tetã rembiaporãite maymavépe ogueroikéva ryepýpe, oñembosako’íkuri peteĩ aty hérava “Estrategias de Comunicación en Lengua de Señas para la Atención de Personas Sordas” Guairá tavusuópe.

Ko atýpe oĩkuri mburuvichakuéra ha mba’apohára ko temimoĩmbýpegua ohecharamo ha omomba’eguasuva’ekue mba’éichapa ikatu oñemoarandu ha oñemongeta ambue tapicha ndive Lengua de Señas Paraguaya (LSPy)-pe. Ko ñembokatupyry omyakãkuri Lengua de Señas Moakãhapavẽ mba’apohára, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára ryepýpegua.

Ko ñembyaty aja, ojeikuaauka avei umi apoukapy ha mbojojahakuéra omoañetéva yvypóra derécho ñe’ẽ rehegua, umíva apytépe ojejuhu Léi Ppy 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua, Léi Ppy 6530/20, “Omopyenda añetéva Lengua de Señas Tetã Ñe’ẽteéramo”, Tembiapoukapy hesegua Ppy 9274/23, omohendáva mba’éichapa oñemboguatava’erã.

PÑS ombyaty marandu ñe’ẽ rehegua aldea Dos Palmas-pe, Comunidad El Estribo ryepýpe

PÑS ombyaty marandu ñe’ẽ rehegua aldea Dos Palmas-pe, Comunidad El Estribo ryepýpe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára (PÑS), Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãhapavẽ rupive, ohapykuerereka ha ombyatýkuri marandu ñe’ẽ rehegua aldea Dos Palmas-pe, oĩva Comunidad El Estribo ryepýpe. Ko tembiapo oñemboguata Decenio Internacional de las Lenguas Indígenas 2022–2032 ryepýpe, UNESCO omyakãva.

Ko tembiapo aja, PÑS mba’apoharakuéra ombyaty marandu ko’ág̃agua omombe’úva mba’éichapa ojeporu, mba’éichapa oñembohasa ñemoñarépe ha mba’eichaitépa oikove ko’ág̃aramo ypykuéra ñe’ẽ ko atýpe. Ko tembiapo oipytyvõta oñemboguata hag̃ua tetã rembiaporãite ñe’ẽ rehegua oñembohekoporãva ha ombohováiva ypykuéra aty remikotevẽ.

Ko tembiapo oñemboguata PÑS rembiapotee ryepýpe oñemombarete, oñemoingovejey ha oñemysãi hag̃ua ypykuéra ñe’ẽ, ohechakuaa ha omomba’eguasúvo kóicha ko’ã ñe’ẽ oikeha Paraguái mba’erekopy ñe’e rehegua ryepýpe.

Ko tembiapo rupive, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ohechaukajey akóinte omba’apotaha ko’ã aty ndive, omokyre’ỹvo ikatu hag̃uáicha ypykuéra ñe’ẽ tojehechakuaa, tojeiporu ha toñemomba’eguasu tetã pukukue opaite mba’épe ha opaite mba’erã.

Colonia Independencia tavao omombarete tetãyguára ñeñangareko ñemboyke’ỹme Lengua de Señas ñembo’e rupive

Colonia Independencia tavao omombarete tetãyguára ñeñangareko ñemboyke’ỹme Lengua de Señas ñembo’e rupive

Colonia Independencia tavaópe ojejapókuri peteĩ aty oñembohérava “Estrategias de Comunicación en Lengua de Señas Paraguaya”, tavao mba’apohára oñatendéva tetãyguára rehe ha mbohapy supervisión tekombo’eregua rérape oúvape g̃uarã.

Ko aty omyakãkuri mba’apohára Lengua de Señas Moakãhapavẽmegua, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ryepýpegua, oporohekombo’eva’ekue mba’éichapa ikatu mba’apoharaháicha oñeñatende porãve tapicha ohendu’ỹvare ha upéicha ani hag̃ua oñemboyke avavépe.

Ko aty aja, ojeikuaauka avei mba’épa he’i ha mba’épa ojerure Léi Ppy 6530/20 omoañetéva Lengua de Señas, ha’éva umi tapicha ohendu’ỹva ñe’ẽ tee ha ojeikuaauka avei Decreto Reglamentario hesegua Ppy 9274/23, omohendáva mba’éichapa ojeiporuva’erã ko Léi, omokyre’ỹvo yvypóra ko atygua derécho ñe’ẽ rehegua oguerekóva.

PÑS omongu’e tembiapojoaju ojegueroike hag̃ua guarani ha castellano arandupy ryepýpe

PÑS omongu’e tembiapojoaju ojegueroike hag̃ua guarani ha castellano arandupy ryepýpe

 

Kuatia ñemboheraguapy aja,  sãmbyhyhára Viveros he’i “ ñane ñe’ẽnguéra ñemyasãi tuichamba’e oñemombarete hag̃ua ñane retã rekotee ha ko’ã temimoĩmby ñomoirũ oipytyvõta oñembohetave hag̃ua tenda térã tembiapo oñeñakangeta, ojekuaapyahu ha oñemyasãi hag̃ua ñane ñe’ẽita”.

Ko kuatia PÑS ha Embajada de la República del Paraguay omboheraguapyva’ekue Argentina retãme omoañete ha omoñepyrũ tembiapoita guarani ha español ñe’ẽ ojehechakuaa hag̃ua ñane retã rekotee pyendáramo, oipytyvõ mbaretévo tekoaty ohayhu ha ojepytaso añetéva iñe’ẽnguéra rehehápe.

Ko tembiapo rupive, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ohechaukajey ojepytasoha mokõive ñe’ẽ tee oñeñangareko, oñemyasãi ha ojeporumeme hag̃ua, ojerureháicha Ñane Retã Léi Guasu ha Léi Ñe’ẽnguéra rehegua.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omomba’eguasu Jopói Iberoamericano Bartomeu Melià 2025 mokõiha

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omomba’eguasu Jopói Iberoamericano Bartomeu Melià 2025 mokõiha

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) omomba’eguasu ha oykeko Jopói Iberoamericano Tekombo’e Tekojoparaeta rehegua Bartomeu Melià 2025 mokõiha, Organización de Estados Iberoamericanos para la Educación, la Ciencia y la Cultura (OEI) omotenondéva, 75 ary ñemomorã ryepýpe.

Ko jopói rupive ojehechaka, ojehechakuaa ha oñemombaretese umi tembiapo omokyre’ỹva ñe’ẽita ha tekojoparaeta tekombo’e ryepýpe ha upéichante avei umi tetã oikéva Nación guarani ryepýpe: Argentina, Bolivia, Brasil ha Paraguái.

PÑS omomba’eguasu ko jopói ñeme’ẽ ohechakuaáva Bartomeu Melià rekove, S.J., lingüista, etnólogo ha ypykuéra ñe’ẽ rehegua derécho ñangarekohára, koýte guarani aty pytyvõhára. Hembiapokue ñe’ẽita ha ypykuéra ñe’ẽ rehehápe ko’ág̃aite peve ojehecharamo ha ojeiporu oñemopyenda hag̃ua ñe’ẽnguéra ñesãmbyhy Paraguáipe ha ambue tetã rupi.

Ko temimoĩmby omokyre’ỹ umi mbo’ehao, tapicha’aty, tembikuaarekahára ha mbo’ehaovusukuérape omog̃uahẽ hag̃ua hembiapo térã tembikuaareka oguerekóva oñeha’ã hag̃ua ko’ã jopói ryepýpe:

Jopói Ñemohenda:

Categoría A: Mbo’ehao rehegua (Educación Formal).

Oñembosako’íva oike hag̃ua umi temimoĩmby opaite nivel-pegua, oguerekóva apopyrã tekombo’e rehegua, apopyrã omokyre’ỹ térã omombaretéva ñe’ẽita rekove ha tekojoparaeta tekombo’e ryepýpe.

Categoría B: Tapicha’aty ha Educación No Formal rehegua.

Oñembosako’íva oike hag̃ua umi tapicha’aty ha temimoĩmby oguerekóva tekombo’e no formal omokyre’ỹva guarani ñe’ẽ ha ambue ypykuéra ñe’ẽ jeporu ha ñembo’e umi atyháre peteĩ apopyrã, tembiasa térã tembiapo rupive.

Categoría C: Tembikuaareka renda térã tembikuaarekahára rehegua

Oñembosako’íva oike hag̃ua umi tembikuaareka renda térã tembikuaarehára ohesa’ỹijóva etnología, etnohistoria, antropología térã ciencias sociales, ko’ýte omba’apóva ñe’ẽita ha tekojoparaeta rehehápe,  Argentina, Bolivia, Brasil ha Paraguái rehegua térã Bartomeu Meliá haipy rehe.

Ko categoría-pe oñehesa’ỹijóta umi tembikuaareka:

C1: Peteĩ aponde’a, protocolo térã apopyrã tembikuaareka rehegua.

C2: Peteĩ artículo neirã gueteri oñemyasãi, oguerekóva tembikuaareka oñemohu’ãpyrémava, pe postulante mba’eteéva ha ikatúva ojeiporu hetãme.

Ko jopói ndahaéi ohechakuaávante umi tembiapo ha’evéva, kóva ome’ẽ avei viru oñemba’apove hag̃ua umi tembiapo tekombo’e, tekove’aty térã tembikuaareka rehegua.  Ko’ãichagua tembiapo oipytyvõ oñemomba’eguasu ha oñemba’apove hag̃ua peteĩ tekombo’e ogueroike ha omomba’eguasúva ñe’ẽita ha tekojoparaeta, omopyenda ha omombaretéva tekoaty hekovejojáva.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha guive roykeko ko jopói ñeme’ẽ ha roipepirũ maymavépe taha’e tapicha’aty, mbo’ehára ha tembikuaarekahápe omog̃uahẽ hag̃ua hembiapokue.

Reikuaasevéramo ko concurso rehegua eikekuaa:

www.oei.int ñandutiroguépe.

Ikatu emba’eporandu: premiomelia@oei.int ñandutiroguépe.

 

Guarani ha Ñe’ẽporãhaipyre: PÑS oĩkuri Arandukachauka Buenos Aires 2025-pe

Guarani ha Ñe’ẽporãhaipyre: PÑS oĩkuri Arandukachauka Buenos Aires 2025-pe

Arandukachauka Buenos Aires 2025 49-ha ryepýpe oñemboguatákuri mokõi tembiapoguasu omohenda ha omboyvatéva ypykuéra ñe’ẽ ko’ág̃agua ñe’ẽporahaipyrépe. Guarani ñe’ẽ ojehecharamókuri oñeñe’ẽgui ichugui ojepy’amongeta hag̃ua mba’e mba’épa ojejapo ojejúvo iñe’ẽme ha upéva rupi ojehechakuaaveva’erã. Mokõive tembiapópe oĩkuri haihára Paraguaigua, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, Paraguái retãmegua, oñe’ẽva guarani rayhuháramo ha ñe’ẽporãhaipyre apoháramo.

Mokõive tembiapo oykeko mbarete PÑS, ojepytaso mbaretévo hembipota ryepýpe, taha’e oñemyasãi, oñemombarete ha ojehecharamo hag̃ua guarani ñe’ẽ arapýre.

1- “Ñe’ẽ Indígena”: ñomongeta guarani mapuzungun ndive

Alfonsina Storni kotýpe, Pabellón Blanco ryepýpe oñemboguatákuri mesa hérava:

“Ñe’ẽ Indígena. Ñomongeta Haihára Ypykuérava ndive. Mesa 3-ha: Guarani ha Mapuzungun – “Mokõi ypykuéra ñe’ẽ ohasava’ekue colonización aja”, Fundación El Libro ombosako’iva’ekue.

Omyakãkuri:

Javier Viveros (Paraguái), haihára ha Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára

Víctor Quinchao (Chile/Wallmapu), ñe’ẽpapára mapuche ha mapuzungun rayhuhára, ñe’ẽ hekove mbarete ha ñe’ẽporãhaipyréramo.

Mokõive haihára ohechauka haipykuéra ha mba’épa hemiandu ypykuéra ñe’ẽ rehegua. Oñeñe’ẽkuri ñe’ẽ ñemombareterã jey rehe, aty rembiasare ha mba’éichapa upe colonización omoambue ko’ã mombe’urã jehaipy. Ko ñomongeta oñemomboguata py’aguapýpe, ojehecharamo oporoipytyvõgui ojeikuaa pyahu hag̃ua ñe’ẽ ha arandupy reheguáva.

2- Pedro Páramo guaraníme: haipy hecharamomby ypykuéra ñe’ẽme

15:30 aravo jave, CAF stan-pe – Banco de Desarrollo de América Latina y el Caribe rendápe, ojehechauka aranduka Pedro Páramo, oĩva ñe’ẽkõi guarani-castellano ñe’ẽme, Juan Rulfo ohai ñepyrũva’ekue.

Ko ñemongeta omyakãkuri karai Rodolfo Serafini, Paraguái Embajada Argentina-pegua rérape oĩva, ha upépe oĩkuri avei ñe’ẽasahára Susy Delgado —Premio Nacional de Literatura Paraguái ohupytyva’ekue— ha haihára Javier Viveros, omoirũva’ekue ko aty ha oñe’ẽ umi haipy oguerekóva guarani ñe’ẽme rehe.

Ko ñembyatypy aja, mokõive haihára oñeñe’ẽ ha omomba’eguasu ko tembiapo, ko ñe’ẽasa ojejapóva aranduka recharamombýgui guarani ñe’ẽme ha he’i avei hikuái tuichamba’eha ko ñe’ẽasa rembiapo hekove resãi hag̃ua ñe’ẽ ha arandupy. Ko’ápe ijatýkuri heta tapicha katupyry ombohasáva ojupe iñapytu’ũroky ha hemiandu.

Guarani ha mapuzungun ñe’ẽ jeroike ko Aranduchaukahápe ohechauka ikatuha ojeroike ko’ã ypykuéra ñe’ẽ mayma ñe’ẽporãhaipyrépe kóicha ko’ã aty imbarete ha hekove resãi hag̃ua.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) guive rojepytaso mbarete ypykuéra ñe’ẽ iñasãi ha imbareteve hag̃ua akóinte.

 

PÑS mba’apoharakuéra og̃uahẽ Ybyrarobanáme omoneĩ hag̃ua Avakuéra ndive tembiapo iñe’ẽ rehegua

PÑS mba’apoharakuéra og̃uahẽ Ybyrarobanáme omoneĩ hag̃ua Avakuéra ndive tembiapo iñe’ẽ rehegua

Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãhapavẽ mba’apoharakuéra, PÑS-pegua og̃uahẽkuri Ybyrarobanáme, Ava aty rendápe, ohechauka ha omoneĩ hag̃ua hendivekuéra tembiapo Diagnóstico Sociolingüístico rehegua Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omoñepyrũ ha omboguatáva oúvo.

Oñeg̃uahẽkuri 7, 8 ha 9 jasypo jave umi aty Potrerito, San Juan, Tatukue, Arroyo Mokõi ha Barrio 400-pe, upépe omog̃uahẽ ichupekuéra umi aty moakãhára, mbo’ehára ha ambue mburuvicha heseguakuéra.

Ko ñembyatypy aja, ko’ã mba’apohára ohechauka umi marandu ñe’e rekove rehegua oñeguenoheva’ekue ñepyrũrã ichuguikuéra, oñemboguatáva ikatu hag̃uáicha oñemombarete Ava ñe’ẽ ñeñongatu, ñemombaretejey ha ñemyasãi, kóva ko ñe’ẽ hekove kangy rupi ko’ág̃aitéramo Paraguáipe.

Ava atygua, ojejuhúva Canindeyú, San Pedro, Alto Paraná ha Central tavusúpe, ojejopy oúvo ha hekove kangy upéva rupi ha upévare oñemoñepyrũ ko’ãichagua tembiapo oñemombarete jey hag̃ua iñe’ẽ ha iñarandupy.  PÑS ojepytaso mbarete  ha omoirũ ichupekuéra oñeñangareko hag̃ua ko ñane retã mba’erekopy guasu rehe ha’evahína iñe’ẽita.

Skip to content