Skip to main content
Guaraníme jehai ha ayvu rehegua taller omombaretéva aputu’ũroky ñe’ẽpoty jeporavorã reheguápe.

Guaraníme jehai ha ayvu rehegua taller omombaretéva aputu’ũroky ñe’ẽpoty jeporavorã reheguápe.

“Concurso de Poesía en Guaraní” ryepýpe, oiko Taller Guaraníme Jehai ha Ayvu rehegua, ojejapóva oñehekombo’e hag̃ua opaite kuaapy pyahu oñeikotevẽva haipyrãme ha avei toñemokyre’ỹ ojeguerojera hag̃ua tembiapo pyahu jehaipýpe, ñe’ẽpoty apo rupive. Oñembo’e avei declamación oñemoñe’ẽ hag̃ua hekoitépe umi ñe’ẽpoty.

Ko ñemoarandurãme, Ñe’ẽrapereka Moakãhapavẽ motenondeha, karai Arnaldo Casco Villalba, ombo’ékuri mba’eichaitépa ojehai va’erã ñe’ẽpoty guaraníme. Avei, oikuaauka umi mbojojaha ojeporúva guaraníme ojehaíta jave, upéichante avei opáichagua ñe’ẽ rembiporu ha tapereko ojeporukuaátava ojehaívo ñe’ẽpoty guaraníme.

Umi oĩva’ekue ko ñemoarandurãme oguerekóma ko’ág̃a umi tekotevẽtava ohai hag̃ua ñe’ẽpoty, oikuaauka ha omomba’eguasútava mba’eporãita oguerekóva ñane ñe’ẽ guaraní.

PÑS ha Villa Hayes tavao omboheraguapy ñoñe’ẽme’ẽ omombaretevévo guarani jeporu moikõive temimoĩmby rembiaporãme.

PÑS ha Villa Hayes tavao omboheraguapy ñoñe’ẽme’ẽ omombaretevévo guarani jeporu moikõive temimoĩmby rembiaporãme.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ha Villa Hayes tavao omboheraguapy ñoñe’ẽme’ẽ mokõive temimoĩmby omba’apo hag̃ua ñopytyvõme omombarete ha ojeporujoja hag̃ua guarani tavao rembiapópe, upéichante avei opaite hendárupi ko tetãvore ryepýre.

Atyguasu oñemboheraguapy hag̃ua ñoñe’ẽme’ẽ oiko Villa Hayes tavaópe ha oĩkuri Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, Javier Viveros, ha Villa Hayes tavaopegua mburuvicha, Luis Alberto López. Ko tembiapo ñomoĩrũ omboaje jey mokoĩve temimoĩmby omba’apotaha oñemoañete hag̃ua Léi 4251/10 “Ñe’ẽnguéra rehegua”.

PÑS rembiaporã apytépe oĩ: omoĩva’erãha tembiporu ha imba’apohára tekotevẽva oñemboguata hag̃ua tembiapo guaraní ojekuaauka ha ojeporu joja hag̃ua.

Villa Hayes tavao katu he’i oiporutaha guaraní opaite hembiporu jehaipýpe, omokyre’ỹtaha toñeñe’ẽ guaraní táva ryepýre, oñoipytyvõtaha apopyrã ñemboguatápe PÑS ndive ha omoĩtaha opaite mba’e omokyre’ỹkuaátava guaraní jeporu, ñande reko rechaukaha teete.

Ñoñe’eme’ẽme oñemboguapy avei oñoipytyvõtaha ojejapo hag̃ua tembiporurã, ha hese oñemoĩta PÑS logo tee, ohechaukávo omba’apoha ojoykére tetã remimoĩmby ha Villa Hayes tavao omombarete hag̃ua guarani jeporu.

Guarani ayvu ñeñongatu mbohapy Alto Paraná távape.

Guarani ayvu ñeñongatu mbohapy Alto Paraná távape.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) mba’apoharakuéra og̃uahẽkuri ko arapokõindy ohasava’ekuépe mbohapy Alto Paraná távape oipysovévo ohóvo apopyrã «Registro del guaraní oral a partir de relatos de hablantes nativos de la lengua mayores de 60 años».

Ojegueroguata Ñe’ẽrapereka Moakãhapavẽ guive PÑS ryepypegua, ko tembiapo rupive oñemopyendase ñe’ẽndy oñemono’õva ohóvo umi guarani ñe’ẽharaguivoi, ipype ojehechauka mba’éichapa raka’e teko ymave guare ha ko’ag̃agua, arandu ka’aty, ñande jepokuaa, jeroviapy, tembiapo kokuepegua, tembi’u ha hetave mba’e.

Ko’ã ñe’ẽndy oñembyatýva oñeguenohẽ tetãyguára ohasámava 60 ary ndive ñomongetahápe ha opaite mba’e omombe’úvagui, guaraní ñe’ẽhára teetéva, oñeñongatu ha ojeiporútava oñekotevẽ jave taha’e tembikuaareka, ñehesa’ỹijo, ojeikuaa hag̃ua mba’eichagua ñe’ẽpa, ha ambue mba’eve ko ñe’ẽ rehegua.

PÑS mba’apoharakuéra oĩva’ekue ko tembiapópe ha’e Ñe’ẽrapereka Moakãhapavẽpegua motenondeharakuéra Christian R. Ojeda ha Biera Cubilla, omoirũ avei karai Rafael Aguilera. Alto Paraná tavakuéra ojehohaguépe oĩ Yguazú, Juan León Mallorquín ha Juan Emilio O’Leary.

Oñeñembyaty ojegueroike hag̃ua Terekuára Papapýva pyahu Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ ryepýpe

Oñeñembyaty ojegueroike hag̃ua Terekuára Papapýva pyahu Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ ryepýpe

Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ ombosako’íkuri peteĩ atyguasu ojegueroike hag̃ua Terekuára Papapýva pyahu ha upeva’erã ojepepirũ tapichakuéra recharamomby arandupy ha ñe’ẽ ryepýpe.

Ko atýpe ojegueroike pyahu Terekuára Papapýramo Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhárape, karai Javier Viveros, ha mbo’ehára Selva Acosta-pe, mokõivéva ojehecharamo hembiapo porãmby rehe guarani ñe’ẽ rehehápe ha ojepytaso mbaretére avei ko ñe’ẽ jeikuaauka, jehapereka ha ñemyasãirã.

Ko aty omyakãkuri Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ Yta, karai Mauro Lugo ha oĩ avei upépe karai Aníbal Saucedo Rodas, Centro Cultural de la República El Cabildo moakãhára, avei ambue mburuvicha ha terekuarakuéra ha tapicha oúva heta temimoĩmby rérape.

Ko’ã mba’e rupive ojehechauka tekotevẽha oñembosako’i ha oñemboguata tembiapo oñeñangareko, oñemoakãrapu’ã ha oñemohenda yvateve hag̃ua guarani ñe’ẽ ha’érupi rupi ñane retã reko rechaukaha.

PÑS omoñepyrũ mbo’esyry DINAPI mba’apoharakuérape g̃uarã tetãyguára ñeñangarekorã ñe’ẽkõime

PÑS omoñepyrũ mbo’esyry DINAPI mba’apoharakuérape g̃uarã tetãyguára ñeñangarekorã ñe’ẽkõime

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) omoñepyrũ mbo’esyry “Atención Bilingüe e Inclusiva a la Ciudadanía” rehegua, Dirección Nacional de Propiedad Intelectual (DINAPI) rógape, ikatu hag̃uaícha oñembokatupyryve imba’apoharakuérape oñangareko porãve hag̃ua tetãyguára og̃uahẽva ko temimoĩmbýpe.

Ko’ã ñembokatupyry rupive oñemoaranduvéta ko tetã remimoĩmby mba’apoharakuérape oikuaa ha oiporu porãve hag̃ua guarani ha ambue ñe’ẽ ñane retãmegua. Ko mbo’esyry omoakã PÑS mba’apohára ikatupyrýva tekombo’e ha ñe’ẽ jeporúpe ha oñemboguata oñemoañete potávo Léi 4251/10 “Ñe’ẽ rehegua”, he’íva mba’eichaitépa ojeporuva’erã ñane retã ñe’ẽ tee mokõive.

PÑS guive romomba’eguasu ko tembiapojoaju oipytyvõ mbaretétava oñemombarete hag̃ua Paraguái ñe’ẽjoparaeta.

PÑS ha DINAPI oñomoirũ mba’apoharakuéra ñembokatupyryverã

PÑS ha DINAPI oñomoirũ mba’apoharakuéra ñembokatupyryverã

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) omba’apo kyre’ỹ oúvo oñondive imba’apoharakuéra ñembokatupyryverã, ko árape oñeñe’ẽ Léi Ppy 4798/2012 rehe, omoheñóiva Dirección Nacional de Propiedad Intelectual (DINAPI) ha hembiapotee ryepýpe omoakãva tapicha derécho oguerekóva opaite mba’e ojapóva rehegua, umíva ryepýpe oike apohára derécho hembiapokue rehegua, avei umi teratee, patente hamba’e.

Ko’ã mbo’esyry opyta DINAPI mba’apohára katupyry pópe ha oñemboguata mokõive temimoĩmby ñe’ẽme’ẽ ryepýpe, ikatu hag̃uáicha PÑS mba’apohára oikuaave opaite mba’e tekotevẽva tembiapojára tee rehegua.

PÑS guive romomba’eguasu ko tembiapojoaju oporoipytyvõva ndaha’éi ojeikuaa hag̃ua mba’eapokuaa ha tekome’ẽmby pyahu rehegua añónte, kóva oipytyvõ mbarete avei oñemombarete hag̃ua Paraguái ñe’ẽjoparaeta, oñemoañetévo  avei kóicha  umi derécho ojekupytýva ñe’ẽ ha arandupy rehe oñeñangarekóva ko Léi rupive.

PÑS og̃uahẽ Ñe’ẽmbucú tavusúpe ohapereka ha oñongatu hag̃ua guarani ñe’ẽ ayvu

PÑS og̃uahẽ Ñe’ẽmbucú tavusúpe ohapereka ha oñongatu hag̃ua guarani ñe’ẽ ayvu

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha mba’apoharakuéra og̃uahẽ ko arapokõindýpe Ñe’ẽmbucú tavusúpe, upépe ojeiporavo ha oñeg̃uahẽ mbohapy távape oñemboguatave hag̃ua apopyrã hérava “Registro del guaraní oral a partir de relatos de hablantes nativos de la lengua mayores de 60 años”. Ko tavusu jeroike pyahúpe ojehupytýma  pa (10) umi tavusu oñeg̃uahẽha Región Oriental-pe.

Ko tembiapoguasu oñemboguata Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãhapavẽ guive, oĩva PÑS poguýpe ha oipytyvõta oñemoheñói hag̃ua peteĩ ñe’ẽaty ryru guarani ayvu rupive, ogueroikétava ñe’ẽmbyrã taha’e umi tekove yma ha ko’ág̃agua ñu ha ka’aguy rehegua, arandukaaty, jepokuaa, jeroviapy, teko ñembohasapy, ñemitỹ, tembi’u paraguái ha ambue mba’e ñane mba’eteéva rehegua.

Ko ñe’ẽaty ryru guarani ñe’ẽ ayvu rehegua, ogueroikéva umi tapicha ikarai ha ikuñakarai ohasámava 60 ary ñe’ẽ ha rembiasa, ko’ýte umi oñe’ẽva guarani añónte oipytyvõ mbaretéta oñemopyenda ñepyrũ hag̃ua tembiporu ñe’ẽ ñeñongatu, jehapereka, ñehesa’ỹijo ha ñemohenda ha ambueve rehegua.

Umi mba’apohára og̃uahẽva ko tavusúpe ha’ékuri mbohapehára Christian R. Ojeda ha Biera Cubilla omoirũ ichupekuéra karai Rafael ha oñondivepa oho hikuái Isla Umbú, Humaitá ha General Díaz, Ñeembucú ryepýpe.

Umi tavusu oike pyahúva tavusu oĩmavavoi apytépe ojejuhuhína: Concepción, Ñeembucú ha Alto Paraná. Peteĩteĩ tavusúpe ojeiporavo mbohapy táva oñemba’apo hag̃ua, oñemba’eporandúvo mokõi tapichápe peteĩteĩ távape.

Oñemoheñói aty ohembikuaarekátava Lengua de Señas Paraguaya

Oñemoheñói aty ohembikuaarekátava Lengua de Señas Paraguaya

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS), Tekombo’e ha Tembikuaa Motenondeha ñepytyvõ rupi (TTM), omoheñóikuri “Aty Ohembikuaarekáva Lengua de Señas Paraguaya” ojapo hag̃ua Léi 6530/20 he’íva “Ohechakuaáva Lengua de Señas Paraguaya”, ha umi akytã 39 ha 40 Tembiapoukapy omboguatáva 9274/23. Avei, TTM ha PÑS-gui oike avei ñe’ẽñeikũmbyhára ambue atygua, yvypóra ikatupyrýva Lengua de Señas-pe”, ha akytã 39 ha 40 Tembiapoukapyrãvẽ Omboguatáva 9274/23. Avei TTM ha PÑS oñondive, atýre ombojoaju avei umi ñe’ẽmoambuekuaahára ha ohendu’ỹva atyguasu, oĩhápe avei heta yvypóra ikatupyrýva Lengua de Señas Paraguaya-pe.

Iporã ñamombe’u, ko aty omba’apotaha Lengua de Señas Paraguaya (LSPy) jeporúre, signario digital jeporuve, oñemoinge hag̃ua ñe’ẽpyahu ha ñe’ẽ tovameg̃ua rehegua; avei ojapo hag̃ua tembiapo pyahu, jehechakuaa ha tembiasakue remiandu rehegua, ñeha’ã ha amandaje , ikatúva oñemohesakã, oñemombarete ha oñemyasãi Lengua de Señas Paraguaya ha ambue tembiapo ñemoherakuã, opa umi aty ikatupyryvéva ndive.

Ko aty oikókuri Salón Multiuso-pe, Tetã Ñoa’ẽngatu Sãmbyhyha Guasúpe (SND), ha oĩkuri avei Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha Sãmbyhyhára, Javier Viveros, ha Lengua de Señas Moakãhapavẽ Moakãhára, Celia Godoy ha mba’apohára hendive oĩva.

Tetã renonderãme, PÑS omombarete iñe’ẽme’ẽ yvypóra ohendu’ỹvape oipytyvõvo ha ohechakuaávo hekoitépe Lengua de Señas Paraguaya oiporu hag̃ua ñomongeta, tembiporuetéramo ha arandutýpe, he’iháicha Léi 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua ha Léi 6530/20.

 

PÑS ojapo Mbo’esyry Katupyryverã Lengua de Señas rehegua UNE-pe

PÑS ojapo Mbo’esyry Katupyryverã Lengua de Señas rehegua UNE-pe

Ojejapo hag̃ua he’iháicha Léi 6530/20, omonei ha ohechakuaáva Lengua de Señas Paraguaya (lSPy) ojeporu hag̃ua ñomomarandurã tekombo’e ryepýpe, Arandupykuaaty Mbo’ehaovete Este-gua Tetã Mbo’ehaovusúpe (AMB-ETMB) ojapókuri Mbo’esyry Katupyryverã ko araapýpe “Lengua de Señas Paraguaya jeporu ha oñeha’arõva”

Ko tembiapo oikókuri Amandajekoty Ñakurutũme, oĩva ko temimoĩmbýpe ha omyakakuri mbo’ehára ha temimbo’ekuéra. Ojegueroguata aja ko tembiapo Lengua de Señas Moakaharapavẽ mba’apohára, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhapegua (PÑS) ohechauka mba’éichaoa ikatu ojeroike heta mba’e ñe’ẽ rupive, upéicha avei ohechauka mba’épa oñeha’arõ lengua de señas jeporu tekombo’e ryepýpe.

Ko’ãichagua tembiapo omombareteve ñe’ẽme’ẽ ojeguerekóva temimoimbyháicha ha avei ojeroikevévo yvypóra ohendu’ỹvape tekombo’e ryepýpe.

Lengua de Señas Jehekombo’e ypy ñemohu’ã

Lengua de Señas Jehekombo’e ypy ñemohu’ã

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS), Lengua de Señas Moakãhapavẽ ha Mba’apoharakuéra Moakãrapu’ãrã Moakãhapavẽ rupive, omotenonde kuri “Lengua de Señas Paraguaya jehekombo’e ypy”, ojapova’ekue 40 mba’apohára. Ko tembiapo niko ombohovái Léi N.º 6530/20 ha Ipytyvõha Tembiapoukapy N.º 9274/23 he’iháicha, omba’apóva ojeroike hag̃ua Lengua de Señas Paraguaya (LSPy) mba’apohára oĩva remimoĩmby tetãmba’évape.

 Lengua de Señas Paraguaya niko peteĩ ñe’ẽ hovameg̃uarekóva, oguerekóva ijehegui iñe’ẽryru ha iñe’ẽndy, oiporúva hekópe umi ohendu’ỹva Paraguáipe. Ijehechakuaa tee —oĩva Léi N.º 6530/20 ha Ipytyvõha Tembiapoukapy N.º 9274/23 rupive— omokyre’ỹ ijeporu temimoĩmbýpe, tavayguakuéra ñangarekópe ha tetãygua jehekombo’épe.

 Ko mbo’epy ñemohu’ã oikókuri arapoteĩ 30 jasypo, Tetã Ñoa’ãngatu Sãmbyhyhápe (Secretaría Nacional de Deportes), omoirũkuri Ohendu’ỹva Mbo’ehao Peteĩha Paraguaigua moakãhára, Patricia Ortigoza.

Tetã renonderãme, PÑS omombarete iñe’ẽme’ẽ yvypóra ohendu’ỹvape oipytyvõvo ha ohechakuaávo hekoitépe Lengua de Señas Paraguaya oiporu hag̃ua ñomongeta, tembiporuetéramo ha arandutýpe, he’iháicha Léi 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua ha Léi 6530/20.

Skip to content