Skip to main content
Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha oykeko ypykuéra ñembokatupyry audiovisual jejaporãme

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha oykeko ypykuéra ñembokatupyry audiovisual jejaporãme

Peteĩ aty ojejapóva Instituto Profesional de Artes y Ciencias de la Comunicación (IPAC) rógape, oñemohu’ã ñembokatupyry Proyecto de Acceso al Audiovisual para Comunidades Indígenas (PAACI) rehegua, omongu’éva pe ojeheróva cine documental jeporu oñemombarete hag̃ua ypykuéra paraguaigua ñe’ẽ ha imba’ekuaita.

Parundy mitãrusu ypykuéra opaite tekohagua omohu’ã iñembokatupyry tee audiovisual jejaporã reheguápe ha oñepyrũtama ta’ãngamýi jejapo ohechaukátava opaite mba’ekuaa hekoha rehe, mba’eapopy hesekueraguaitéva ha avei iñe’ẽnguéra ñeñongatu ha ñemoakãrapu’ãre.

Ko atyguasúpe oĩkuri karai Javier Viveros, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára; Christian Gayoso, Instituto Nacional del Audiovisual Paraguayo (INAP) myakãharapavẽ; Eduardo Larroza, Administración y Finanzas myakãhára; Andrea Jazmín Vázquez Ayala, Instituto Paraguayo de Artesanía (IPA) mburuvicha; umi Fondo Nacional para la Cultura y las Artes (FONDEC) rerapegua oĩva, avei opaichagua mburuvicha ha oñepepirũva ko atýpe g̃uarã.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha guive roguerohory ko jeku’e peteĩ arandupy opaitéva oikehápe g̃uarã, ypykuéra ñe’ẽ ikatuhápe oĩ añetete ñemoheñoirã ha ayvúpe. Rohechakuaa opaite temimoĩmby ñe’ẽme’ẽ omoĩva ko apopyrã osẽ hag̃ua tenonde gotyo omomba’eguasúva aranduita ha ñe’ẽnguéra rehegua.

Oñemoñepyrũ 1ha. Guarani Médico Olimpiada ary 2025

Oñemoñepyrũ 1ha. Guarani Médico Olimpiada ary 2025

Ciencias Médicas Mbo’ehaovusu, Paraguaygua Tetã Mbo’ehaovusupegua, Guarani Médico Mbo’epy rupive, oipytyvõva Tesãi ha Teko porãve Motenondeha, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha, Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ ha Instituto Superior Ateneo de Lengua y Cultura Guarani, oikuaauka opavavépe  Peteĩha Guaraní Médico Olimpiada ary 2025, oñemoñepyrũva umi tesãirãme oñemoarandúvape oñe’ẽ ha ohai porã hag̃ua guaraníme.

Ko Olimpiada oikóta arakõi 4 jasypoapy guive 29 jasypoapy 2025 peve, tembiaporãnguéra apytépe oĩ ñemoarandurã, jekuaara’ã virtual térã presencial ha tembiapokue ojehecharamovéva ñembojopói ipahakuévo. Ojejapo opavave temimbo’ekuérape g̃uarã oñemoarandúva Medicina-pe, taha’e privada, tetã mbo’ehaovusupegua térã ambue tetãyguáva, ojehechakuaa tekotevẽtereiha oñemba’apo hag̃ua Paraguáipe, guarani ha’ehápe upe ñande rekopy rechaukaha tee ha tetãyguára ñe’ẽ derecho. 

PÑS ha DINAPI ojapo ñemoarandurã mokõiha Apopyre Jára rehegua

PÑS ha DINAPI ojapo ñemoarandurã mokõiha Apopyre Jára rehegua

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) omboguata aty ñemoarandurã mokõiha omotenondéva mokõive temimoĩmbygua ha omyesakãva Apopyre Jára rehegua.

Ko ñemoarandurã oisãmbyhy técnico Dirección Nacional de Propiedad Intelectual-pegua ha oikéva mokõive temimoĩmby rembiapo ñopytyvõmegua apytépe. Ko atýpe ojekuaauka PÑS mba’aporaharakuérape opaite marandu apopyre jára, marca, patente ha ambueve mba’e oñemoheñói ha oñembopyahúva rehegua.

PÑS guive roguerohoryeterei ko’ã ñemoarandu katuirãva, ndaha’éiva ore mba’apoharakuérape ojeikuaukáva mba’épa he’i léipe ko’ã mba’e rehe añónte, avei omombarete temimoĩmbykuéra jepytaso ñe’ẽnguéra opaichaguáva rehehápe, ñane retã arandukuaa jehechauka, oñemoañetévo ñe’ẽnguéra derecho ha toñeñangareko ñane arandu tee ko’ã apoukapy rupive.

Guaraníme jehai ha ayvu rehegua taller omombaretéva aputu’ũroky ñe’ẽpoty jeporavorã reheguápe.

Guaraníme jehai ha ayvu rehegua taller omombaretéva aputu’ũroky ñe’ẽpoty jeporavorã reheguápe.

“Concurso de Poesía en Guaraní” ryepýpe, oiko Taller Guaraníme Jehai ha Ayvu rehegua, ojejapóva oñehekombo’e hag̃ua opaite kuaapy pyahu oñeikotevẽva haipyrãme ha avei toñemokyre’ỹ ojeguerojera hag̃ua tembiapo pyahu jehaipýpe, ñe’ẽpoty apo rupive. Oñembo’e avei declamación oñemoñe’ẽ hag̃ua hekoitépe umi ñe’ẽpoty.

Ko ñemoarandurãme, Ñe’ẽrapereka Moakãhapavẽ motenondeha, karai Arnaldo Casco Villalba, ombo’ékuri mba’eichaitépa ojehai va’erã ñe’ẽpoty guaraníme. Avei, oikuaauka umi mbojojaha ojeporúva guaraníme ojehaíta jave, upéichante avei opáichagua ñe’ẽ rembiporu ha tapereko ojeporukuaátava ojehaívo ñe’ẽpoty guaraníme.

Umi oĩva’ekue ko ñemoarandurãme oguerekóma ko’ág̃a umi tekotevẽtava ohai hag̃ua ñe’ẽpoty, oikuaauka ha omomba’eguasútava mba’eporãita oguerekóva ñane ñe’ẽ guaraní.

PÑS ha Villa Hayes tavao omboheraguapy ñoñe’ẽme’ẽ omombaretevévo guarani jeporu moikõive temimoĩmby rembiaporãme.

PÑS ha Villa Hayes tavao omboheraguapy ñoñe’ẽme’ẽ omombaretevévo guarani jeporu moikõive temimoĩmby rembiaporãme.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ha Villa Hayes tavao omboheraguapy ñoñe’ẽme’ẽ mokõive temimoĩmby omba’apo hag̃ua ñopytyvõme omombarete ha ojeporujoja hag̃ua guarani tavao rembiapópe, upéichante avei opaite hendárupi ko tetãvore ryepýre.

Atyguasu oñemboheraguapy hag̃ua ñoñe’ẽme’ẽ oiko Villa Hayes tavaópe ha oĩkuri Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, Javier Viveros, ha Villa Hayes tavaopegua mburuvicha, Luis Alberto López. Ko tembiapo ñomoĩrũ omboaje jey mokoĩve temimoĩmby omba’apotaha oñemoañete hag̃ua Léi 4251/10 “Ñe’ẽnguéra rehegua”.

PÑS rembiaporã apytépe oĩ: omoĩva’erãha tembiporu ha imba’apohára tekotevẽva oñemboguata hag̃ua tembiapo guaraní ojekuaauka ha ojeporu joja hag̃ua.

Villa Hayes tavao katu he’i oiporutaha guaraní opaite hembiporu jehaipýpe, omokyre’ỹtaha toñeñe’ẽ guaraní táva ryepýre, oñoipytyvõtaha apopyrã ñemboguatápe PÑS ndive ha omoĩtaha opaite mba’e omokyre’ỹkuaátava guaraní jeporu, ñande reko rechaukaha teete.

Ñoñe’eme’ẽme oñemboguapy avei oñoipytyvõtaha ojejapo hag̃ua tembiporurã, ha hese oñemoĩta PÑS logo tee, ohechaukávo omba’apoha ojoykére tetã remimoĩmby ha Villa Hayes tavao omombarete hag̃ua guarani jeporu.

Guarani ayvu ñeñongatu mbohapy Alto Paraná távape.

Guarani ayvu ñeñongatu mbohapy Alto Paraná távape.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) mba’apoharakuéra og̃uahẽkuri ko arapokõindy ohasava’ekuépe mbohapy Alto Paraná távape oipysovévo ohóvo apopyrã «Registro del guaraní oral a partir de relatos de hablantes nativos de la lengua mayores de 60 años».

Ojegueroguata Ñe’ẽrapereka Moakãhapavẽ guive PÑS ryepypegua, ko tembiapo rupive oñemopyendase ñe’ẽndy oñemono’õva ohóvo umi guarani ñe’ẽharaguivoi, ipype ojehechauka mba’éichapa raka’e teko ymave guare ha ko’ag̃agua, arandu ka’aty, ñande jepokuaa, jeroviapy, tembiapo kokuepegua, tembi’u ha hetave mba’e.

Ko’ã ñe’ẽndy oñembyatýva oñeguenohẽ tetãyguára ohasámava 60 ary ndive ñomongetahápe ha opaite mba’e omombe’úvagui, guaraní ñe’ẽhára teetéva, oñeñongatu ha ojeiporútava oñekotevẽ jave taha’e tembikuaareka, ñehesa’ỹijo, ojeikuaa hag̃ua mba’eichagua ñe’ẽpa, ha ambue mba’eve ko ñe’ẽ rehegua.

PÑS mba’apoharakuéra oĩva’ekue ko tembiapópe ha’e Ñe’ẽrapereka Moakãhapavẽpegua motenondeharakuéra Christian R. Ojeda ha Biera Cubilla, omoirũ avei karai Rafael Aguilera. Alto Paraná tavakuéra ojehohaguépe oĩ Yguazú, Juan León Mallorquín ha Juan Emilio O’Leary.

Oñeñembyaty ojegueroike hag̃ua Terekuára Papapýva pyahu Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ ryepýpe

Oñeñembyaty ojegueroike hag̃ua Terekuára Papapýva pyahu Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ ryepýpe

Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ ombosako’íkuri peteĩ atyguasu ojegueroike hag̃ua Terekuára Papapýva pyahu ha upeva’erã ojepepirũ tapichakuéra recharamomby arandupy ha ñe’ẽ ryepýpe.

Ko atýpe ojegueroike pyahu Terekuára Papapýramo Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhárape, karai Javier Viveros, ha mbo’ehára Selva Acosta-pe, mokõivéva ojehecharamo hembiapo porãmby rehe guarani ñe’ẽ rehehápe ha ojepytaso mbaretére avei ko ñe’ẽ jeikuaauka, jehapereka ha ñemyasãirã.

Ko aty omyakãkuri Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ Yta, karai Mauro Lugo ha oĩ avei upépe karai Aníbal Saucedo Rodas, Centro Cultural de la República El Cabildo moakãhára, avei ambue mburuvicha ha terekuarakuéra ha tapicha oúva heta temimoĩmby rérape.

Ko’ã mba’e rupive ojehechauka tekotevẽha oñembosako’i ha oñemboguata tembiapo oñeñangareko, oñemoakãrapu’ã ha oñemohenda yvateve hag̃ua guarani ñe’ẽ ha’érupi rupi ñane retã reko rechaukaha.

PÑS omoñepyrũ mbo’esyry DINAPI mba’apoharakuérape g̃uarã tetãyguára ñeñangarekorã ñe’ẽkõime

PÑS omoñepyrũ mbo’esyry DINAPI mba’apoharakuérape g̃uarã tetãyguára ñeñangarekorã ñe’ẽkõime

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) omoñepyrũ mbo’esyry “Atención Bilingüe e Inclusiva a la Ciudadanía” rehegua, Dirección Nacional de Propiedad Intelectual (DINAPI) rógape, ikatu hag̃uaícha oñembokatupyryve imba’apoharakuérape oñangareko porãve hag̃ua tetãyguára og̃uahẽva ko temimoĩmbýpe.

Ko’ã ñembokatupyry rupive oñemoaranduvéta ko tetã remimoĩmby mba’apoharakuérape oikuaa ha oiporu porãve hag̃ua guarani ha ambue ñe’ẽ ñane retãmegua. Ko mbo’esyry omoakã PÑS mba’apohára ikatupyrýva tekombo’e ha ñe’ẽ jeporúpe ha oñemboguata oñemoañete potávo Léi 4251/10 “Ñe’ẽ rehegua”, he’íva mba’eichaitépa ojeporuva’erã ñane retã ñe’ẽ tee mokõive.

PÑS guive romomba’eguasu ko tembiapojoaju oipytyvõ mbaretétava oñemombarete hag̃ua Paraguái ñe’ẽjoparaeta.

PÑS ha DINAPI oñomoirũ mba’apoharakuéra ñembokatupyryverã

PÑS ha DINAPI oñomoirũ mba’apoharakuéra ñembokatupyryverã

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) omba’apo kyre’ỹ oúvo oñondive imba’apoharakuéra ñembokatupyryverã, ko árape oñeñe’ẽ Léi Ppy 4798/2012 rehe, omoheñóiva Dirección Nacional de Propiedad Intelectual (DINAPI) ha hembiapotee ryepýpe omoakãva tapicha derécho oguerekóva opaite mba’e ojapóva rehegua, umíva ryepýpe oike apohára derécho hembiapokue rehegua, avei umi teratee, patente hamba’e.

Ko’ã mbo’esyry opyta DINAPI mba’apohára katupyry pópe ha oñemboguata mokõive temimoĩmby ñe’ẽme’ẽ ryepýpe, ikatu hag̃uáicha PÑS mba’apohára oikuaave opaite mba’e tekotevẽva tembiapojára tee rehegua.

PÑS guive romomba’eguasu ko tembiapojoaju oporoipytyvõva ndaha’éi ojeikuaa hag̃ua mba’eapokuaa ha tekome’ẽmby pyahu rehegua añónte, kóva oipytyvõ mbarete avei oñemombarete hag̃ua Paraguái ñe’ẽjoparaeta, oñemoañetévo  avei kóicha  umi derécho ojekupytýva ñe’ẽ ha arandupy rehe oñeñangarekóva ko Léi rupive.

PÑS og̃uahẽ Ñe’ẽmbucú tavusúpe ohapereka ha oñongatu hag̃ua guarani ñe’ẽ ayvu

PÑS og̃uahẽ Ñe’ẽmbucú tavusúpe ohapereka ha oñongatu hag̃ua guarani ñe’ẽ ayvu

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha mba’apoharakuéra og̃uahẽ ko arapokõindýpe Ñe’ẽmbucú tavusúpe, upépe ojeiporavo ha oñeg̃uahẽ mbohapy távape oñemboguatave hag̃ua apopyrã hérava “Registro del guaraní oral a partir de relatos de hablantes nativos de la lengua mayores de 60 años”. Ko tavusu jeroike pyahúpe ojehupytýma  pa (10) umi tavusu oñeg̃uahẽha Región Oriental-pe.

Ko tembiapoguasu oñemboguata Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãhapavẽ guive, oĩva PÑS poguýpe ha oipytyvõta oñemoheñói hag̃ua peteĩ ñe’ẽaty ryru guarani ayvu rupive, ogueroikétava ñe’ẽmbyrã taha’e umi tekove yma ha ko’ág̃agua ñu ha ka’aguy rehegua, arandukaaty, jepokuaa, jeroviapy, teko ñembohasapy, ñemitỹ, tembi’u paraguái ha ambue mba’e ñane mba’eteéva rehegua.

Ko ñe’ẽaty ryru guarani ñe’ẽ ayvu rehegua, ogueroikéva umi tapicha ikarai ha ikuñakarai ohasámava 60 ary ñe’ẽ ha rembiasa, ko’ýte umi oñe’ẽva guarani añónte oipytyvõ mbaretéta oñemopyenda ñepyrũ hag̃ua tembiporu ñe’ẽ ñeñongatu, jehapereka, ñehesa’ỹijo ha ñemohenda ha ambueve rehegua.

Umi mba’apohára og̃uahẽva ko tavusúpe ha’ékuri mbohapehára Christian R. Ojeda ha Biera Cubilla omoirũ ichupekuéra karai Rafael ha oñondivepa oho hikuái Isla Umbú, Humaitá ha General Díaz, Ñeembucú ryepýpe.

Umi tavusu oike pyahúva tavusu oĩmavavoi apytépe ojejuhuhína: Concepción, Ñeembucú ha Alto Paraná. Peteĩteĩ tavusúpe ojeiporavo mbohapy táva oñemba’apo hag̃ua, oñemba’eporandúvo mokõi tapichápe peteĩteĩ távape.

Skip to content