Skip to main content
PÑS oikuri ñemongetajere «Construyendo puentes hacia nuevas políticas del libro y la lectura»-pe

PÑS oikuri ñemongetajere «Construyendo puentes hacia nuevas políticas del libro y la lectura»-pe

Aranduka Jehechauka 2-ha oñemboguatáva Concepción-pe ojejapókuri ñemongetajere «Construyendo puentes hacia nuevas políticas del libro y la lectura» rehegua. Ko tembiapo ombosako’íkuri Tetã Arandupy Sãmbyhyha, Tekombo’e ha Tembikuaa Motenondeha ha Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha, Concepción tavusuo ñepytyvõme. PÑS rérape oĩkuri karai Arnaldo Casco Villalba, Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãharapavẽ, oñe’ẽva Léi  7041/23 rehe, Aranduka ha Ñemoñe’ẽ reheguáva.

 

Ko ñemongetajere ombyatypaite umi tapicha ikatupyry ha omba’apóva guive arandupýpe oñeñe’ẽ hag̃ua tembiapoita oñemboguatakuaávare ko Léi iñasãi ha oñemoañete hag̃ua, aranduka rayhuka ha ñemoñe’ẽ rupive ko táva ryepýpe.

PÑS omoirũ “El Principito” ñe’ẽasa Nivacle ñe’ẽme.

Paraguái  Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, karai Javier Viveros ha Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãharapavẽ kuñakarai Carmen Bogado de Orué, avei karai Matias Medina, Ypykuéra Ñe’ẽ Ñemyasãi ha Jekuaauka Mbohapehára ohókuri Filadelfia távape oñembyatývo mbo’ehára Mgtr. Mirta Pérez ndive, Nivačle atygua ndive. Ko aty oikókuri mbo’ehao ASCIM Yalve Sanga-peguápe, upépe oñeñe’ẽ mba’éichapa oñemba’apóta oñemoneĩ hag̃ua “El Principito” Nivaclé-pe oñembohasátava, ko aranduka oipytyvõ mbaretéta ko ñe’ẽ ypy rehe oñeñangareko ha ojeporu katui hag̃ua.

 

Ko tembiapojoaju omotenondéva Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ha ypykuéra aty oheka ko ñe’ẽasa rupive tojehechakuaa ko jehai ypykue oikuaase ha omog̃uasẽva, oñeñangarekóvo avei Nivaclé jepokuaa ha rekopýre.

PÑS sãmbyhyhára oñembyatýkuri ñe’ẽrechaukahára China-ygua ndive.

PÑS sãmbyhyhára oñembyatýkuri ñe’ẽrechaukahára China-ygua ndive.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, karai Javier Viveros, oñembyatýkuri ñe’ẽrechaukahára Litín Chú China-ygua ndive  oñeñe’ẽ hag̃ua ikatúpa oñemoheñoi peteĩ temimoĩmby ombyatýva ñe’ẽrechaukahára tetãmeguápe.

 

Ko aty oñemoheñoiséva oipytyvõta oñemopyenda ha oemoañete hag̃ua ñe’ẽnguéra rembiapo tetãpýre, upéichante avei oñeñangareko hag̃ua umi mba’apohára ikatupyrýva ko’ã mba’épe derécho rehe.

 

Ko ñembyaty aja, mokõivéva oñemongeta tekotevẽva ojehechakuaa temimoĩmby guive ko’ã ñe’ẽrechaukahárape ha upekuévo tojeykeko ichupekuéra mba’apohára katupyryháicha.

Ojejapókuri peteĩ mba’eporandu ypykuéra aty Canindeyú-peguápe.

Ojejapókuri peteĩ mba’eporandu ypykuéra aty Canindeyú-peguápe.

Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãhapavẽ, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhápegua ojapókuri peteĩ  mba’eporandu tuichamba’éva umi ypykuéra aty Tatukue ha Arroyo Mokõime, Puebo Ava Guaranimegua, kóva oĩhína umi poteĩ (6) ñe’ẽ oguepotámava ryepýpe, Ybyrarobana tavaygua, Canindeyú tavusúpe opytáva.

 

Ko tembiporu tembikuaareka rehegua,  ojeiporúmava ojejúvo oñehesa’ỹijo hag̃ua ñe’ẽ  rekopy ko távape, oheka oñembyatypaite hag̃ua opaite mba’e ojeikuaa hag̃ua ko ñe’ẽ ayvutee rekove. Mba’apoharakuéra omba’apo mbarete ombyatypaite hag̃ua marandu oipytyvõtava oñembohape hag̃ua tembiapoita ojeiporu katui ha oñemombarete hag̃ua ko ñe’ẽ ypy.

 

 

Ko tembikuaareka tuichamba’e oñeñangareko hag̃ua Ava guarani aty arandupy ha ñe’ẽ rehe, iñe’ẽ ha’e rupi upe omopeteĩ ha oikuaaukáva ichupekuéra atyháicha. Oñopytyvõmbávo umi tendagua ha mburuvichakuéra ikatu oñemboguata tembiaporape ñe’ẽ rekoguata rehegua, ikatu hag̃uáicha ñe’ẽ ayvutee oñakãrapu’ã jey ha tojeiporumemejey.

Oñemba’apo kyre’ỹ Encarnación távape mokõive ñe’ẽ tee oguata hag̃ua ojoykére

Oñemba’apo kyre’ỹ Encarnación távape mokõive ñe’ẽ tee oguata hag̃ua ojoykére

Ñe’ẽnguéra Ñembohape Renda oñemopyenda hag̃ua tetã remimoĩmbyháre, PÑS mba’apoharakuéra og̃uahẽkuri Encarnación tavaópe.

 

PÑS mba’apoharakuérape omog̃uahẽ karai Federico Marcel Ubeda Cortti, pytyvõharapavẽ, ha Fernando Scholz, tekombo’e sãmbyhyhára ko tavaópegua. PÑS rérape oĩkuri Esmilse Ramírez, Walter Gómez ha Karin Mendoza.

 

Ko ñembyatýpe oñeñemongeta mba’eichapa ojeguerekóma heta ha opáichagua léi oykekóva ñe’ẽnguérape. Upéichante avei, oñeñe’ẽ mba’e mba’épa peteĩteĩ temimoĩmby ikatu oikuave’ẽ ñe’ẽnguéra jeporuverã tavao ryepýpe ha mba’eichapa PÑS omoirũta chupekuéra.

 

Tavao mburuvichakuéra ikyre’ỹ oñemboguata hag̃ua tembiaporape ñe’ẽnguera rekoguata porãverã ko távape, Encarnación+ 2030 ryepýpe oñemba’apo kyre’ỹta mokõive ñe’ẽ tee ojeiporu hag̃ua ojoykére, kóva oipytyvõta rupi avei táva herakuã porãve hag̃ua ojeju hag̃ua opa hendágui.

 

Ko’ã tembiapo oñemboguatáva ojejúvo ojejapo oñemombarete hag̃ua tetã ñe’ẽkõi ha oñemyasãi hag̃ua opárupi Léi 6530, lengua de señas rehegua.

Ñembyatypy Asociación de Personas Sordas Misiones-gua myakãhára ndive

Ñembyatypy Asociación de Personas Sordas Misiones-gua myakãhára ndive

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) mba’apoharakuéra oñembyatýkuri Asociación de Personas Sordas myakãhára ndive, oĩva Misiones távape. Upépe oñemongeta hikuái signario lengua de señas reheguáre, ha avei tekotevẽha ko’ã tapicha ohendu’ỹva tomoirũ ha tomyasãi ko tembiapo. Myakãhára Víctor Enrique Espínola Arrieta he’i mayma tapicha atýpegua ohecharamo ha omomba’eguasuha ko tembiporupyahu lengua de señas ñemyasãirã, ko mba’e oipytyvõta rupi  avei mayma tetãyguára oiporusévape.

 

Upéichante avei, oje’e upépe mba’eichaitépa oñemba’apóta ko signario ñemoneirã, ha tekotevẽha ko’ã tapicha ohendu’ỹva jeykeko ha ñemoirũ.

 

PÑS rérape og̃uahẽkuri Esmilse Ramírez, Walter Gómez ha Karin Mendoza.

 

Ko’ã tembiapo oñemboguatáva ojejúvo ojejapo oñemombarete hag̃ua tetã ñe’ẽkõi ha oñemyasãi hag̃ua opárupi Léi 6530, lengua de señas rehegua.

Oñembaty ha oñeñongatu opaite mba’e Pohã ñana Pueblo Angaite rehegua

Oñembaty ha oñeñongatu opaite mba’e Pohã ñana Pueblo Angaite rehegua

Oñeñangareko ha oñemombaretejey hag̃ua ypykuéra ñe’ẽ oguepotámava, oñemboguata peteĩ tembiapo oñeñongatu hag̃ua audiovisual-pe umi pohã ñana réra ha jeporu kovahlok ñe’ẽmegua (Angaite).  Ko apopyrã oñemboguatákuri tekove’aty 6 de Marzo / La Patria-pe, opytáva Puerto Pinasco távape.

 

Ko tembiapo oñembyaty hag̃ua umi marandu heta oipytyvõkuri karai Félix Navarro ha hembireko kuñakarai Herminia Rivero. Mokõivéva omog̃uahẽ ikuaapy umi pohã ñana rehegua, héra kovahlok ñe’ẽme ha mba’épepa ojeiporu ko’ãva, oipytyvõ mbaretére ikuaapy rupive oñeñangareko ha ojeguereko katui hag̃ua ko arandupy ñembohasapy.

Mba’apohára Elicena Ávalos, Ypykuéra Ñe’ẽ Oguepotáva Ñemoĩngove ha Ñemombaretejey Mbohapehára ha Matias Medina, Ypykuéra Ñe’ẽ Ñemyasãi ha Jekuaauka Mbohapehára omba’apo ha oykekókuri ko tembiapo audiovisual rehegua.

 

Ko’ã marandu oñeñongatúva tuichamba’e oipytyvõtagui kovahlok ñe’ẽ oñembo’e ha oñemyasãi hag̃ua ha aponde’akuéra pyahu ñe’ẽ ñemombaretejeyrãme ojeiporu hag̃ua.

Ñembyatypy Iñe’ẽngúva Aty Encarnación-gua ndive, Itapúa tavusúpe

Ñembyatypy Iñe’ẽngúva Aty Encarnación-gua ndive, Itapúa tavusúpe

PÑS mba’apoharakuéra oñembyatýkuri Asociación de Sordos Encarnación-gua, Departamento de Itapúa-pegua pytyvõhára ndive. (Asedi).

 

Ko aty aja oñeñe’ẽ lengua de señas signario digital rehe, ha tekotevẽha ko’ã tapicha ohendu’ỹva tomyasãi ha toykeko mbarete avei ko tembiapo.

 

Pytyvõhára Esteban Miciukiewicz, he’i pe aty oĩhápe omomba’eguasu ha oiporuseha avei tembiporupyahu lengua de señas ñemyasãiverã, ikatu hag̃uáicha avei og̃uahẽ mayma tetãyguára pópe.  Oikuaauka avei ha’ekuéra atyháicha omoirũtaha ñe’ẽrechaukahára ñembokuatia ha ñeñongatu.

 

Upéichante avei, ojeikuaauka mba’eichaitépa oñemba’apóta signario ñemoneirã, avei tuichamba’eha ko’ã tapicha iñe’ẽngúva atýpegua oĩ ha oykekóramo ko tembiapo.

 

PÑS rérape oĩkuri Esmilse Ramírez, Walter Gómez ha Karin Mendoza.

 

Ko’ãichagua tembiapo oñemboguata ojejúvo oñemombareteve hag̃ua ñane retã ñe’ẽkõi haLengua de señas rehegua Léi 6530 ojeikuaa hag̃ua tetãpýre.

Ñembyatypy Aché atygua ndive ojeikuaauka hag̃ua Aché Djavu ñe’ẽ oñemono’õmbyréva

Ñembyatypy Aché atygua ndive ojeikuaauka hag̃ua Aché Djavu ñe’ẽ oñemono’õmbyréva

Aché aty ojepytaso mbarete oñeñangareko ha oñemombaretejey hag̃ua iñe’ẽ ypy, Aché Djavu, kóva ojapo peteĩ ñembyatypy rupive, oikova’ekue ypykuéra rekoha Cerro Morotĩme, opytáva San Joaquín táva, Caaguazú tavusúpe. Ko oñembyatyhápe hikuái oikuaauka Aché Djavu ñe’ẽndy oñembyatyva’ekue oñehesa’ỹijo ha ojehechakuaa hag̃ua ko tembiporu, ko aranduka ojapókuri Organización Letra Paraguay (ONG).

Ko atýpe oĩkuri Consejo de Área Pueblo Aché-pegua, oipytyvõva avei hemiandu ha ikuaapy rupive ko tembiapo ojehechauka ñepyrũva hetepy porãve hag̃ua. Ko tembiapo oñemboguata  mbarete ojejúvo oñeñangareko katui ha oñemyasãi hag̃ua Aché ñe’ẽ.

Sonia Elicena Avalos, Ypykuéra Ñe’ẽ Oguepotáva Ñemoĩngove ha Ñemombaretejey Mbohapehára ha Ramón Barboza, Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu Mbohapehára ombosako’i oñondive ko ñembyatypy ha avei tembiapo oñehesa’ỹijo ha ojehechakuaa hag̃ua ko ñe’ẽndy ryru.

Oñemongu’e mokõive ñe’ẽ tee jeporu katuirã San Juan Bautista távape

Oñemongu’e mokõive ñe’ẽ tee jeporu katuirã San Juan Bautista távape

Ñe’ẽnguéra Ñembohape Renda oñemopyenda hag̃ua tetã remimoĩmbyháre, PÑS mba’apoharakuéra og̃uahẽkuri San Juan Bautista tavaópe.

 

Pe tavao rérape oĩkuri Yeruti María Sánchez, pytyvõharapavẽ, ha Fernando Rolón Maldonado, Comisiones Vecinales sãmbyhyhára. PÑS mba’apohára og̃uahẽva upépe katu oĩ Esmilse Ramírez, Walter Gómez ha Karin Mendoza.

 

Ko atýpe oñemomarandu osẽmaha heta léi ha mbojojaha ñe’ẽnguéra ñangarekorã. Upéichante avei oñeñemongeta mba’e mba’épa mokõive temimoĩmby ojapokuaa omombareteve hag̃ua tavao rembiapo ha mba’épa PÑS oikuave’ẽ chupekuéra.

 

Umi mba’apohára oĩva’ekue tavao rérape he’i oikotevẽha oñembokatupyry hikuái opaite mba’e tetã ñe’ẽita reheguápe oikuaa hag̃ua ñe’ẽnguéra rekoguata, kóicha oñemombareteve hag̃ua avei tavao rembiapo ha upekuévo toñeñangareko ñe’ẽita rehe.

 

Ko’ã tembiapo oñemboguata ojejúvo ñane retã ñe’ẽkõi ñemombareterã ha Léi 6530 lengua de señas rehegua ñemyasãirã ryepýpe.

Skip to content