Skip to main content
Arandukaita ñe’ẽ rehegua ha ñe’ẽporãhaipyre mitãme g̃uarã ñeme’ẽ Junta Municipal de Asunción-pe

Arandukaita ñe’ẽ rehegua ha ñe’ẽporãhaipyre mitãme g̃uarã ñeme’ẽ Junta Municipal de Asunción-pe

Paraguái Ñe’enguéra Sãmbyhyha ome’ẽ arandukaita ñe’ẽ rehegua ha ñe’ẽporãhaipyre mitãme g̃uarã Junta Municipal de Asunciónpe, ASU Lee 24/7 Aponde’a ryepýpe. Ko mba’eguasuete oikókuri PÑS sãmbyhyhára karai Javier Viveros rembiaporendápe. Upépe oĩkuri avei moakãharakuéra Cristian Viana ha Alma Lara ouva’ekue Junta Municipal rérape ogueraha hag̃ua ko’ã jopói.

Ko’ã jopói ryepýpe ojejuhu opáichagua jehaipy ñe’ẽporãhaipyre rehegua, avei historieta ha aranduka mitãme g̃uarã, ko’ãva ojeiporavo oñemokyre’ỹ hag̃ua ñemoñe’ẽ ha kuaapy pyahu mitã guivéma. Ko’ã aranduka tuicha oipytyvõta umi apopyrã tekombo’e ha arandupy reheguávape Junta Municipal de Asunción omboguatáva oúvo, oipytyvõ ha oykeko mbaretévo upéicha mitã ha mitãrusukuérape.

Ko arandukaita ñeme’ẽ rupive, PÑS omoañete hembipota ha’éva ñe’ẽ kuaapy ha ñeñongatu, upéichante avei umi mitãpyahu ko’ág̃agua ohayhu ha oguerohory hag̃ua aranduka ñemoñe’ẽ.

Oñeg̃uahẽkuri Museo Aviadores del Chaco-pe: ojeheróva upéicha umi aviación Cháko ñorãimegua rehehápe.

Oñeg̃uahẽkuri Museo Aviadores del Chaco-pe: ojeheróva upéicha umi aviación Cháko ñorãimegua rehehápe.

Karai Javier Viveros, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, ohókuri imoakãharapavẽ Rossana Bogado de Orué, Celia Godoy ha Arnaldo Casco Villalba ndive Museo Aviadores del Chaco, upépe omog̃uahẽ chupekuéra ijáratee kuñakarai Carmiña Pérez Falabella. Tembiasakuaahára ha tekombo’ehára José Samudio ha Claudio Velázquez ohechauka chupekuéra opaite mba’e oĩva upépe.

Museo Aviadores del Chaco omoheñói ñepyrũva’ekue kuñakarai Carmiña Pérez Falabella, itúva réra ogueromandu’ahápe, ha’eva’ekue Piloto Aviador Militar teniente 1ero. Fernando Pérez Veneri, Cháko Ñorãirõme ojepytaso mbareteva’ekue, iko tendápe ojejuhu arandukakoty, avei umi mba’e ojeiporuva’ekue yma aviación-pe oñerãirõramoguare Bolivia retã ndive.

“Ko museo rupive ojehechakuaa umi aviador ikatupyry ha ojepytaso mbareteva’ekue Cháko Ñorãirõme. Ko’ápe oñeñongatupaite umi ñorãirõhára hekokatu ha imbareteva’ekue, umíva apytépe oĩkuri che ru” omombe’u vy’apópe kuñakarai Carmiña Pérez Falabella, ko museo járatee.

 

Tetã rekuái oikuaauka tembiapoguasu maranduasãiregua oñemboguatátava Ogaygua Ñangarekorã.   

Tetã rekuái oikuaauka tembiapoguasu maranduasãiregua oñemboguatátava Ogaygua Ñangarekorã.  

 

Ojehapejoko hag̃ua umi tapicha jejahéi térã ñemboharái oikóva ogapýpe, Paraguái rekuái oikuaauka ko araapýpe tembiapoguasu maranduasãiregua oñemboguatátava Ogaygua Ñangarekorã. Tembiporu Marandu ha Iñemoasãirã Motenondeha omyakã ko apopyrã oikova’ekue Banco Central del Paraguay (BCP) rógape. Pe lemaHay excusas que matan” ryepýpe ojehekáta mayma tetãyguára tojepy’amongeta ha tohechakuaa tuichamba’eha oñemba’aporõ anive hag̃ua ogaygua rehe ojejahéi ha kuña jejuka ojehapejokoite hag̃ua.

“Romoñepyrũroína peteĩ tembiapoguasu roiporuhápe spots ha ambueichagua tembiporu maranduasãirã ojehechauka hag̃ua tuichamba’eha mayma tetãyguára ojeroike ha omba’apóramo anive hag̃ua ojejahéi térã oñembosarái ogaygua rehe”, upéicha he’ikuri karai Gustavo Villate, MITIC motenondehára. “Marandu hesakã porãiterei: Oimerãe tapicha ikatukuaa oporoipytyvõ ´ha ohenói térã oikuaauka denuncia rupive ikatu hag̃uáicha ojehapejoko ani hag̃ua opa mba’evaivévape”.

Ko tembiapoguasu oñemyasãita spots rupive taha’e ta’ãngambyry, puhoe ha red social-kuéra rupi, oñemog̃uahẽta avei kuatia jehaipyre oporohekombo’éva ha  avei peteĩ tembiporu ohaperekáva oikokuaaha kuña jejuka.

“Ko Estrategia Integral rupive oñembohovái ha oñehenonde’a pya’ese ko apañuái ojehecha katuíva ogapýre ogayguakuéra ojaheihápe ojuehe, kóva oñemboguatáta oñeñangareko hag̃ua tetãyguára rekove rehe”, He’íkuri Villate. “Romba’apose oñondivepa oñehenonde’a hag̃ua jejahéi ha upéicha oñemoheñoi hag̃ua peteĩ Paraguái iporãvéva opavavépe g̃uarã”.

Upéichante avei, ko tembiapoguasu ryepýpe, Tetã Rekuái oikuaauka avei oñemba’apoha ojeguereko hag̃ua peteĩ tembiporupyahu oipytyvõtava ojeikuaa hag̃ua opaite mba’e ko

apañuái rehegua oikóva ogapýre oñemog̃uahẽva heta temimoĩmby rupive.

“Romba’apo mbarete rojúvo peteĩ software oipytyvõtava ojehapereka ha ojehapykueho hag̃ua umi denuncia, MITIC nepytyvõme, he’íkuri kuñakarai Cynthia Figueredo, Kuñanguéra Ykeko Motenondehára. “Romba’aporoína roikuaa porã hag̃ua umi denuncia oĩháme, taha’e Policía, Fiscalía ha Poder Judicial rupigua, ha upéicha roikuaa ´porãta avei peteĩ clic rupive moõitépa ojejuhu umi denuncia”, ombojoapy motenondehára.

Roheka roguereko hag̃ua opaite marandu hesegua ha peteĩ hendápe oĩmbáva.  Kóva oreipytyvõ mbaretéta roñatende hag̃ua ko’ã káso noĩvéimava kañymbýpe, katu oiko py’ỹiva, uperire opavaíva”, upéicha he’ikuri avei MITIC motenondehára, Karai Gustavo Villate.

Ko tembiapo jehechauka ñepyrũháme, tetã mburuvichavete, Karai Santiago Peña, oporohenoimbaite ñañomoirũ ha ñambohovake hag̃ua ko mba’evaiete ha’éva: tapicháre jejahéi. He’i avei tekotevẽha opaite tetãyguára oñomoirũ ha oñoipytyvõ oñeñangareko hag̃ua ogaygua rehe ha ojerure avei ani hag̃ua ñambohasarei ko mba’evaiete oikóva ñane retãme.

Ko tembiapoguasúpe, Paraguái Rekuái ome’ẽ jey iñe’ẽ omba’apo mbareteha oúvo oykeko hag̃ua mayma ogayguápe oiko hag̃ua py’aguapýpe ha ani hag̃ua ojejaheive hekovére.

PÑS oĩkuri Guarani Ñe’ẽ ha Reko rapykuere, rekove ko’ag̃agua ha renonderã rehe Ñomongetavusúpe

PÑS oĩkuri Guarani Ñe’ẽ ha Reko rapykuere, rekove ko’ag̃agua ha renonderã rehe Ñomongetavusúpe

 

Ojejapókuri Guarani Ñe’ẽ ha Reko rapykuere, rekove ko’ag̃agua ha renonderã rehe Ñomongetavusu Teatro Municipal rógape oĩva San Lorenzo-pe.

Ko atyguasu, oñepyrũ 08:00 aravo guive ha oho 11:30 peve, ko’ápe ijaty tapicha ha mburuvichakuéra ikatupyrýva guarani ñe’ẽ ha arandupýpe.

Ko amandaje oñembohérava “Guarani Ñe’ẽ ha Reko rapykuere, rekove ko’ag̃agua ha renonderã”, ombosako’íva Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ, upépe oĩkuri karai Javier Viveros, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára ha oñe’ẽ «El ñe’ẽnga: pervivencia de un símbolo» rehe. Ñe’ẽ myasãiháraramo omyasakã mba’épa he’ise paremia, omomba’eguasúvo avei umi ñe’ẽjoapy ha ñe’ẽnga oipytyvõ mbaretére guarani ñe’ẽ rekove pukurã.

Ko mba’e ryepýpe, Covarrubias, «Tesoro de la lengua castellana»-pe he’iva’ekue: «Mba’evére ndojeykekoguasúi ñane ñe’ẽ umi ñande ypykue oiporuva’ekue renondépe, ha ko’ã mba’e oñeñongatu umi ñe’ẽnga, umi romance ymavegua ha umi cantarcillos triviales-pe, upévare ko’ã mba’e noñemomichĩriva’erãi, katu ojehechakuaa ha oñemomba’eguasuva’erã oikovére ko’ag̃aite peve».

Sambyhyhára Viveros, he’i ñane ñe’ẽnga ouha umi refranero español-gui, imandu’ávo umi ojehecharamovéva rehe ha ohechauka avei umi ñe’ẽnga imba’eteéva ha karai Nico Espinosa omoha’ãngava’ekue.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha rérape oĩkuri avei Mgtr. Rossana Bogado de Orué ha oñe’ẽ «El guaraní de los pueblos indígenas en la actualidad» rehe. Upépe kuñakarai Bogado de Orué omombe’u mba’éichapa oikove guarani ñe’ẽ umi poteĩ ypykuéra aty ñe’ẽ’aty guarani ryepypeguáva, omombe’u avei moõ rupipa oiko ha imbaretekue. Upéichante avei

 

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omba’apo ñepyrũ «Astérix el galo» oñembohasa hag̃ua guaraníme.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omba’apo ñepyrũ «Astérix el galo» oñembohasa hag̃ua guaraníme.

Oñemyasãi ha oñeñangareko hag̃ua guarani ñe’ẽ rehe, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmyhyhára, karai Javier Viveros oñembyatýkuri kuñakarai Celeste Galeano ndive, omba’apo kyre’ỹva arandupy ñemboguata rehe oñemoñepyrũ hag̃ua tembiapo historieta francesa «Astérix el galo» ñe’ẽasarã guaraníme. Ko tembiapo rupive ojehechakuaa tuichamba’eha guarani jeroike arandupy ha tekombo’e rembiapópe.

«Astérix el galo», tapichakuéra katupyry Francia-ygua René Goscinny (guionista) ha Albert Uderzo (ta’ãnga’apohára) rembiapokue ha’ehína historieta ojehecharamovéva yvy’ape ári. Oñembohasáma 111 ñe’ẽme, umíva apytépe oĩ latín ha griego ymaguare ñe’ẽ, 380 millón aranduka’íma ojehepyme’ẽ arapýre, ojepytaso mbaretévo Francia Ñe’ẽporãhaipyreháicha, Bélgica-ygua hérava «Tintín» ykére.

Sãmbyhyhára Viveros omomba’eguasu ko apopyrã ha he’i ‘Astérix el galo’ oñemoguaranívo ndahaéi arandupy añónte omombaretéva, katu omombaretéta avei guarani ñe’ẽ jeporu ha ñemyasãi tetã ambuére.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omba’apo mbaretéta gueteri oúvo ambue tapicha ikatupyrýva ñe’ẽasa ha lingüística-pe ndive oñeñangareko hag̃ua opaite mba’ére ko tembiapo pyahu ani hag̃ua iñambueterei upe haipy ypýgui, omog̃uahẽvo kóicha umi tapicha paraguaigua omoñe’ẽvape ko Astérix ha Obélix  rembiasakue katuetei oporombopuka ha oporombovy’áva.

PÑS ha INAP oñombyaty oñemoñepyrũ hag̃ua jehekombo’e audiovisual rehegua ypykuéra atýpe g̃uarã.

PÑS ha INAP oñombyaty oñemoñepyrũ hag̃ua jehekombo’e audiovisual rehegua ypykuéra atýpe g̃uarã.

Instituto Nacional del Audiovisual Paraguayo (INAP) ha Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) omba’apo oúvo oñondive oñemboguata hag̃ua Proyecto de Acceso al Audiovisual de Comunidades Indígenas (PAACI).

Ko ararundýpe oikókuri ñembyatypy omyakãva’ekue Mg. Christian Gayoso, INAP Moakãharapavẽ ha karai Javier Viveros, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára. Ko atyhápe oĩkuri avei ambue tapicha omba’apo kyre’ỹva oúvo ko apopyrãme.

Ko atýpe, oñeñe’ẽ mba’éichapa ikatu oñemboguata jehekombo’e audiovisual rehegua ypykuéra atýpe g̃uarã. Upépe avei oñehesa’ỹijo mbarete mba’épepa iñambue upe perfil ha malla curricular, ipahápe oñeg̃uahẽ ñepyrũrãite ojehecharaẽva’erã upe perfil profesional oñeikotevẽva ha uperire oñemboguata hag̃ua tekombo’e chupekuéra g̃uarãva.

Upéichante avei, oñeñemongeta ikatuha ojegueroike opáichagua tetã remimoĩmby oykeko ha oipytyvõkuaátava PAACI-pe, ko’ã mba’ére oñeñe’ẽvéta ambue ñembyatypy oikótavape.

Ko ñembyatypýpe oĩkuri avei Lic. Laura Rojas, Tembiapo Rape’apo Moakãhára ha Abg. José Delvalle, Tekome’ẽmby Rekombo’eha Moakãhára INAP-pegua ha kuñakarai Rossana Bogado de Orué, Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãharapavẽ PÑS-pegua. Ko tembiapojoaju rupive oñeipytyvõta oñemoñepyrũ ha oñemombarete hag̃ua opáichagua tembiporu audiovisual rehegua, kóicha oñemokyre’ỹta avei umi ypykuéra aty Paraguaipegua okãkãrapu’ã hag̃ua arandupy ha tekombo’e ryepýpe, uperire oipytyvõtava ichupekuéra ojeroike hag̃ua ñemba’aporãme térã omoañete hag̃ua hembiapo omba’apóramo ijeheguínte.

PAACI ha’ehína apopyrã iporãmbajepéva oñeipytyvõ hag̃ua ypykuéra aty oiko porãve hag̃ua, ojejepytaso mbaretévo hesehapekuéra oiporukuaa ha oiporu porã hag̃ua ko’ã tembiporu audiovisual oikoporãve ha oñakãrapu’ãve hag̃ua hekohápe.

Ypykuéra Puhoe Ñemombareteve Decenio Internacional de las Lenguas Indígenas ryepýpe.

Ypykuéra Puhoe Ñemombareteve Decenio Internacional de las Lenguas Indígenas ryepýpe.

Pe Taller Intercultural de Radios Indígenas ryepýpe Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ha Tembiporu Marandu ha Iñemoasãirã Motenondeha oĩkuri ñembyatypy Coordinadora Nacional de Pastoral Indígena ombosako’iva’ekuépe, upépe oĩkuri avei tapichakuéra ypykuéra aty rerapegua.

Karai Javier Viveros, PÑS sãmbyhyhára omombe’u mba’e mba’épa oñemboguata ojejúvo hembiaporenda guive ojeykeko hag̃ua ypykuéra puhoépe, omomba’eguasúvo ko’ã emisora rembiapo ha’érupi tembiporu oipytyvõ mbaretéva ypykuéra ñe’ẽ ha arandupy ñemombareteve ha ñemyasãirã.

Hákatu, karai César Palacios, MITIC Rembiapo Maranduasãi Moakãharapavẽ omomba’eguasu temimoĩmby’aty ñopytyvõ ha avei oñehendu rehe ko’ã ypykuéra aty remikotevẽ ha remimo’ã.

Ko atyguasúpe oñeñe’ẽ ha ojepy’amongeta mba’e mba’epa ojejapose ha mba’épa tekotevẽ ojejapo Decenio Internacional de las Lenguas Indígenas ryepýpe, ONU oguerojerava’ekue oñemboguata hag̃ua 2022 guive 2032 peve. Ko’ã ñomongeta rupive ojeheka tembiaporape oñemombareteve hag̃ua ypykuéra puhoe ha avei hembiapokuéra rupive oipytyvõta rupi hekoaty ha iñarandupy akãrapu’ãverã.

Umi ypykuéra aty rérape oĩva’ekue oaguyjeme’ẽ opavavépe ha omomba’eguasu ko’ãichagua aty oñembosako’íva.

 

«SEMINARIO INTERNACIONAL: Implicancias y desafíos de la formación intercultural en la Educación Superior del Paraguay» rehegua.

«SEMINARIO INTERNACIONAL: Implicancias y desafíos de la formación intercultural en la Educación Superior del Paraguay» rehegua.

Resolución SPL n.º 108-2024 guarani

Resolución SPL n.º 108-2024 castellano

Resolución 108 Inglés

 

 

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha oñomoirũ Tekombo’e ha Tembikuaa Motenondeha, Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ, Academia Paraguaya de Lengua Española, Tetã Rekombo’epavẽ Kuaara’ã ha Ñemboaje Renda, Tekombo’epavẽ Tetãmegua Ñomoirũ’aty ha Instituto Superior de Lenguas, Universidad Nacional de Asunción-pegua ndive ha ombosako’íkuri «SEMINARI0 INTERNACIONAL: Implicancias y desafíos de la formación intercultural en la Educación Superior del Paraguay»,  oikova’ekue upe apoteĩ 24 jasypo jave, ko amandaje rupive oñehesa’ỹijo mba’e rupípatuichamba’e  ha ojegueroikeva’erã  jehekombo’e arandupyeta rehegua Tekombo’epavẽ ryepýpe, oñemoañete hag̃ua Léi 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua, Plan Nacional de Educación Intercultural Bilingüe,  Plan Nacional de Educación Indígena ha Léi 6530/20 “Omopyenda Añetéva Lengua De Señas Paraguaya Tetã Ñe’ẽtéramo.”

Ko amandaje ñe’ẽ reheguápe ijatýkuri heta tapicha katupyry, ojepytaso mbaretéva ñe’ẽ rehehápe tetãpy ha tetã ambuére, tetã ha tetã jerére, avei oĩkuri temimbo’ekuéra pre-grado, grado ha postgrado-pe oñemoarandúva ha iñasãiva tetã pukukue javeve, avei Pares Evaluadores ANEAES-pegua ha Temimoĩmby Tekombo’epavẽmegua ha Tetã Remimoĩmbykuéra mburuvicha.

Umi mba’eita oñeñe’ẽva’ekue rehe ohechauka avei tekotevẽha oñeñe’ẽve Paraguái ñe’ẽita ha arandupyeta rehe jehekombo’e ryepýpe, ojegueroikévo avei ñe’ẽkõi tee (guaraní-castellano), lengua de señas paraguaigua, ypykuéra ha pytagua ñe’ẽ. Ko tembiapo guasu ojehechakuaa ñe’ẽ mombareterãramo Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha  rupive ha apoukapy osẽ mokõive ñe’ẽ tee, lengua de señas,  Pãi Tavyterã ñe’ẽ ha Inglés ñe’ẽme.

 

PÑS omoirũkuri Mesa Tekoaty Ñangarekorã oñemopyenda ñepyrũva Alto Paranáme.

PÑS omoirũkuri Mesa Tekoaty Ñangarekorã oñemopyenda ñepyrũva Alto Paranáme.

 Pyhareve jave, Itakyry Tavao, Alto Paraná tavusúpe og̃uahẽ Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) omoirũ hag̃ua tembiapo oñemopyenda ñepyrũhápe Mesa Tekoaty Ñangarekorã, tetã rekuái omboguatáva oúvo.

Ko mesa omyakã motenondehára Miguel Tadeo Rojas, Tetã Mburuvichavete Rembiapoita Ykekoha Moñondiveharaháicha. Upépe oĩkuri avei kuñakarai Yody Marlene Ledesma, Tapicha Ikatupyry Ambuéva Derécho Sãmbyhyhára, diputada Rocío Abed ha Bettina Aguilera, ha ambue mburuvicha upe tendápegua.  Mba’apohára Walter Gómez, Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãhapavẽmegua oĩkuri ko tembiapópe PÑS rérape, oikova’ekue Itakyrýpe, Alto Paraná tavusúpe.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omba’apo kyre’ỹ oúvo ko táva ndive, oñemboguata hag̃ua tembiapoita ñe’ẽnguéra rekoguatarã Itakyrýpe. Ko Mesa Tekoaty Ñangarekorã rupive oñemba’apóta oñehenonde’a ha ojehapejoko hag̃ua tekomboriahu ha upeva’erã ojegueroikéta omba’apo hag̃ua avei tetãyguára umi táva hekomboriahuveha rérapegua. Ko tembiapo rupive, mayma tetãyguára ha tetã mba’apoharakuéra ojokupytýta omoñepyrũ hag̃ua tembiapoita oñembohovái hag̃ua tekoaty remikotevẽmby oñemopyendahápe ohóvo ko’ã mesa.

 

PÑS oñembyatýkuri Tetãnguéra ndive Jokupytyrã Motenondeha rérapegua ndive Ñe’ẽita Ñemysãirã rekávo

PÑS oñembyatýkuri Tetãnguéra ndive Jokupytyrã Motenondeha rérapegua ndive Ñe’ẽita Ñemysãirã rekávo

 Oñemyasãi ha oñeñongatu hag̃ua ñane retã ñe’ẽita ijojaha’ỹva, karai Javier Viveros, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára (PÑS), omog̃uahẽkuri hembiaporendápe sãmbyhyhára Romy Romero, Dirección de Relaciones Culturales y Turismo moakãhára, oĩva Tetãnguéra ndive Jokupytyrã Motenondeha ryepýpe. Ko ñembyatypýpe oĩkuri avei kuñakarai María Inés Benítez Riera, Departamento de Deportes, Turismo y Políticas Lingüísticas mbohapehára.

Ko atýpe, mokõive mburuvicha ojekupyty oñomoirũtaha ikatuhag̃uáicha oñondive oguerojera apopyrã oipytyvõtava umi ñe’ẽ ñane retãmegua oñemyasãi ha ojehecha hag̃ua oparupiete.

Skip to content