Skip to main content
Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha oykeko tembiapoita lengua de señas paraguaigua ñemyasãirã.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha oykeko tembiapoita lengua de señas paraguaigua ñemyasãirã.

Subcomisión de Información, Comunicación y Lengua de Señas, Comisión Nacional de Discapacidad (Conadis)-pegua oñembyaty ñepyrũkuri tembiporupyahu rupive ha upépe oĩ heta temimoĩmby ha aty omba’apóva guive lengua de señas paraguaigua jeikuaauka, ñemyasãi ha jehekombo’e rehe.

Ko temimoĩmby’aty omyakãkuri Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, Karai Javier Viveros, ohechaukáva opavavépe mba’e mba’épa ojehupytýma ha mba’épa ojejapoitiva’erã ko temimoĩmby rembiaporãtee ryepýpe, oñemoañete potávo Léi 6530/20» “Omopyendáva Lengua de Señas Paraguaya-pe (LSPy) Tetã Rembiporu Teéramo ha Apoukapy Mohendapýva Ppy 9274/23 ojeruréva.

Oikuaauka avei ág̃a 27 jasyporundy jave ojehechakuaataha umi tapicha ha temimoĩmby omyasãivape lengua de señas, upéichante avei upe arapokõindýpe ojejapóta opáichagua tembiapo oñemyasãi hag̃ua ko ñe’ẽ. Avei omombe’u ojeguerekotaha peteĩ tenda oĩtahápe lengua de señas ñe’ẽrechaukahára réra ojehupítava umi temimoĩmby omba’apóva hesehapekuéra ñandutiroguépe; ha oñemopyendáta avei peteĩ Comité de Ética de Interpretes, ha Aty Ñe’ẽnguéra Raperekarã.

Omombe’u avei oñemoheñói ha oñemombareteha ojejúvo Lengua de Señas Moakãhapavẽ, oĩva PÑS poguýpe, omba’apova’erã ñe’ẽ rapereka ha ñemyasãime, ha omba’apo mbaretétava comunidad sorda paraguaigua ha Tetã Remimoĩmbykuéra ndive.

Ko’ág̃a ramo kuñakarai Celia Godoy, Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãhára omyakã sapy’a avei ko Lengua de Señas Moakãhapavẽ.

 

Oñembohape jehaipy ha APP jejapo tembiapojoaju rupive

Ko ñembyatypýpe oĩkuri Tekombo’e ha Tembikuaa Motenondeha, Tembiporu Marandu ha Iñemoasãirã Motenondeha, Tapicha Ikatupyry Ambuéva Derécho Sãmbyhyha, Tembiguerekoita ha Viruñangareko Motenondeha, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha, Tetãygua Akãpyroky Mba’etee Moakãha, SINAFOCAL, ha Organizaciones de y para Personas con Discapacidad (OSCPcD) rerapegua.

Umi tapicha oĩva’ekue hemimoĩmby rérape ojokupyty omba’apotaha oñondive ombopyahu hag̃ua signario,  ha’éva peteĩ tembiporu oipytyvõtava tapicha ohendu’ỹva ha ohendúva oikuaa hag̃ua mokõive ñe’ẽme, taha’e español ha lengua de señas-pe.

Ojejerure avei tembiapojoaju Mitic ndive ojejapo hag̃ua peteĩ APP ohekombo’éva opaite mba’e lengua de señas rehegua, ha tembiporupyahu rupive ikatútava omoneĩ umi tapicha ohendu’ỹva. Upéichante avei, oñemba’apóta oñeguenohẽ hag̃ua peteĩ jehaipy ha’étava inclusivo ha oipytyvõtava umi mbo’ehao rembiapo opaite ciclo ha nivel-guápe.

 

Audiovisual lengua de señas rehegua

Upéichante avei, Senadis oikuaauka oñepyrũtaha peteĩ tembiapoguasu maranduasãirã oñemboguatátava Mitic ñepytyvõme, kóva ojejapóta peteĩ tembiporu audiovisual rupive ohekombo’étava opaite mba’e lengua de señas paraguaigua rehegua, oñembo’etahápe mba’épa he’ise  umi ñe’ẽ ha maitei ojeporuvéva, ko tembiporu rupive oñeipytyvõta umi tapicha ohendu’ỹvape oñemomarandu ha ojeroike hag̃ua opaite hendápe.

Ko mba’eguasuete ojeikuaauka ñepyrũmakuri umi arapokõindy ohasaramova’ekuépe ha arapoteĩ oúvape ojehechaukáta pe video mokõiha, ipype oguerekóva alfabeto manual paraguayo, ha hendive ojehekombo’eta umi ñe’ẽ ojekupytýva guive tekombo’e ndive.

PÑS ombosako’íta documental guaraní ñe’ẽ rehegua

PÑS ombosako’íta documental guaraní ñe’ẽ rehegua

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára omog̃uahẽ hembiapo rendápe productora ha cineasta Dea Pompa-pe ohape’apo hag̃ua oñondive apopyrãnguéra arandupy rehegua. Ko ñembyatypýpe oñembohape ñoñe’ẽme’ẽ ñemboheraguapyrã uperire ikatu hag̃uáicha ojejapo peteĩ documental guaraní ñe’ẽ jejoru opaite héndape rehegua. Ko documental rupive ojehechakase mba’e rupípa tuichamba’e guaraní ñe’ẽ ojeiporúvo ojoapytépe, upéichante avei ñande rekotee ha tekoatýpe g̃uarã. Oñemoañete ha oñemboguata hag̃ua ko apopyrã oñemboheraguapyva’erã Ñoñe’ẽme’ẽ Guasu ha Ñoñe’ẽme’ẽte Ñopytyvõverã.

«Aty oñemyasãi ha ojehekombo’ehápe Léi 6530/20 rehegua» “Omopyendáva Lengua de Señas Paraguaya-pe (LSPy) Tetã Rembiporu Teéramo

«Aty oñemyasãi ha ojehekombo’ehápe Léi 6530/20 rehegua» “Omopyendáva Lengua de Señas Paraguaya-pe (LSPy) Tetã Rembiporu Teéramo

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha, Lengua de Señas Moakãhapavẽ rupive ha Ñoñe’ẽme’ẽ omboheraguapyva’ekue Central Tavusuóndi ryepýpe, ko pyhareve oñemboguatákuri peteĩ aty oñemyasãi ha ojehekombo’e hag̃ua Léi 6530/20 rehegua» “Omopyendáva Lengua de Señas Paraguaya-pe (LSPy) Tetã Rembiporu Teéramo” kóva omboguata oñondive mokõive tetã remimoĩmby imba’apohára ñepytyvõme, oikókuri Itá Teatro Municipal-pe ha oñembosako’íkuri tetã mba’apohára, temimbo’e ha mburuvichakuérape g̃uarã. Ko tembiapo oñemboguata Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha rembiaporã tee ha Tetã Aponde’a Tekomboriahu Rapejokorã ryepýpe, upeva’erã ojeiporavo 7 (pokõi) tavusu ha 22 (mokõipa mokõi) táva oĩva tetãpýre, oñemoañetévo avei oñemboguapyva’ekue Apoukapy Ppy 4775/2021-pe, omoneĩva Sistema Protección Social rehegua ha omopyendáva jehupytyrã, tembiaporã ha umi tembiaporape ojehape’apo hag̃ua tembiapokuéra heta arýpe g̃uarã, 28 tetã remimoĩmby ñepytyvõme.

PÑS oykeko mbarete guaraní ñe’ẽ jeporurã Registro Civil-pe.

PÑS oykeko mbarete guaraní ñe’ẽ jeporurã Registro Civil-pe.

Ko pyharevépe, Dirección General del Registro del Estado Civil rógape, oñembyaty Dr. Rigoberto Zarza, ko temimoĩmby moakãhára ha Mgtr. Javier Viveros, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára.

Upépe, oñembohape apopyrãnguéra oñemba’apo jey hag̃ua umi téra oĩva guaraníme rehe. Upéichante avei, sãmbyhyhára Viveros omog̃uahẽ jey moakãhára Zarza-pe umi Kuatia Tekovereñói, Ñemenda ha Ñemano Ára Mboguapyha rehegua guaraníme oñembohasapyréva.

Léi 4251Ñe’ẽnguéra rehegua, akytã 10-hápe oñe’ẽ umi derécho ñe’ẽ rehegua rehe ha akytãi’i 2-hápe he’i: “Oñemohembiporúva’erãha Estado rehe mokõive iñe’ẽ teépe (guaraní ha castellano-pe)”. Moakãhára Zarza oaguyjeme’ẽ ko’ã kuatia ñemog̃uahẽ rehe ha omombe’u pe Kuatia Tekovereñói Ára Mboguapyha oĩmaha guarani, castellano ha inglés ñe’ẽme; omomba’eguasu ko’ã kuatia PÑS omog̃uahẽva oipytyvõtahaguére oñembohasa hag̃ua avei mbohapy ñe’ẽme ambue kuatiatee ko temimoĩmby oikuave’ẽva tetãyguárape.

Ojejekupyty avei oñemopyenda ñepyrũtaha ko temimoĩmbýpe Unidad de Asuntos Lingüísticos (UAL), ikatu hag̃uáicha oñemoañete mayma kuatia ha tembiapoita Dirección General del Registro del Estado Civil-pegua taha’e ayvu ha jehaípe tosẽ mokõive ñe’ẽ teépe. Ko ñembyaty oikova’ekue ko árape omoñepyrũ tembiapojoaju mokõive temimoĩmby ndivegua.

Oñemoneĩ Caazapá-pe Mbya ñe’ẽ ñehesa’ỹijopy.

Oñemoneĩ Caazapá-pe Mbya ñe’ẽ ñehesa’ỹijopy.

Paraguái Ñe’ẽnguera Sãmbyhyha (PÑS) mba’apoharakuéra og̃uahẽkuri ypykuéra comunidad Karumbeýpe, Mbya atýpegua, opytáva Tava’ípe, Caazapá tavusúpe. Ko tendápe oñeg̃uahẽ ojeikuaauka ha oñemoneĩ hag̃ua pe ñe’ẽ rekove ñehesa’ỹijo ojejapova’ekue ko tekohápe.

PÑS mba’apohára rérapegua omyakãkuri kuñakarai Rossana Bogado de Orué, Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãharapavẽ ha omoirũ chupe karai Ramón Barboza, Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu Mbohapehára ha karai Matias Medina, Ypykuéra Ñe’ẽ Ñemyasãi ha Jekuaauka Mbohapehára.

Upe tendápe oñemog̃uahẽ chupekuéra peteĩ jeroky Mbya mba’eteéva rupive, kóva peteĩ jepokuaa ha’ekuéra ko’ág̃aite peve ojapóva gueteri. PÑS mba’apoharakuéra ohechauka chupekuéra mba’e mba’épa oñeguenohẽ oñehesa’ỹijo ha ojehapereka rire iñe’ẽnguéra ha ha’ekuéra ojesareko ha uperire omoneĩ ko kuatiahaipyre. Ko’ã tembiapo ñemoneĩ tuichamba’e ko’ã atýpe g̃uarã ombohapégui tembiaporã ha apopyrãnguéra oipytyvõtava ko’ã ñe’ẽ ñemombaretejeyrã ha  ijeporu katui tekohápe..

Tembiporupyahu ha kuatiakuéra ñeme’ẽ CONATEL-pe

Tembiporupyahu ha kuatiakuéra ñeme’ẽ CONATEL-pe

Oñemba’apo porãve potávo oñemokyre’ỹ ha oñemombarete hag̃ua tapicha jeroike ha ñemba’apo tembiporupyahúpe, Comisión Nacional de Telecomunicaciones (CONATEL) ome’ẽ jopóiramo tembiporupyahu Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhápe (PÑS).  Ko’a tembiporupyahu apytépe ojejuhu mbohapy notebooks, módems Huawei reheve, omoañetévo upéicha internet jeporu ojehepyme’ẽ’ỹre mba’evete. Ko’ã notebooks ojeiporúta tekombo’erã pe Unidades de Asuntos Lingüísticos (UAL) ñemboguatarã oñemoheñói ha oñemongu’erã opaite tetã remimoĩmbyháre.

CONATEL mburuvicha, Ing. Juan Carlos Duarte Duré, omomba’eguasu ko tembiapojoaju. Upéichante avei ojehechakuaa PÑS rembiapojoaju umi UAL motenondehára ndive oipytyvõtaha oñemombarete hag̃ua mokõive ñe’ẽ tee jeporu opaite tetã remimoĩmbyháre, oñembohapévo ñe’ẽnguéra jeporu meme. Ko mba’e porãite oñemoañete hãgua oñomoirũ Ministerio de Tecnologías de la Información y Comunicación (MITIC), CONATEL ha PÑS.

 

Ñe’ẽasa Mitãreko ñeñangareko internet-pe rehegua ñemog̃uahẽ

Ko aty oikova’ekue CONATEL ndive ryepýpe, PÑS sãmbyhyhára omog̃uahẽ avei umi aranduka ha jehaipy Mitãreko ñeñangareko internet-pe rehegua guaraníme oñembohasapyréva, kóva oguereko 160 página oñembohasava’ekue guaraní ñe’ẽme opavave tetãyguára oikũmby hag̃ua. Ko’ã jehaipy oñembohasava’ekue guaraníme tuichamba’e ojehekombo’e ha ojeikuaauka hag̃ua mba’e mba’épa ojejapova’erã oñeipytyvõ hag̃ua mitã ha mitãrusu rehe internet-pe oike aja.

Ko tembiapo ohechauka mba’éichapa oñemba’po ojejúvo oñeñangareko hag̃ua mitãrusukuéra rekovére internet-pe.  PÑS ha CONATEL, oykeko mbaretévo Tetã Mburuvichavete rembipota, omboguata ko’ãichagua tembiapojoaju oipytyvõtava ojekakuaa ha oñeakãrapu’ã hag̃ua oñondive tetã rehehápe.

PÑS oñembyaty CONATEL moakãharakuéra ndive.

PÑS oñembyaty CONATEL moakãharakuéra ndive.

Sãmbyhyhára Javier Viveros, moakãharapavẽ Celia Godoy ha mba’apohára Ramón Barbosa oñembyaty Ing. Juan Carlos Duarte CONATEL, mburuvicha ha ambue moakãhára temimoĩmbygua ndive.

Ko atýpe oñeñe’ẽ umi radio comunitaria oĩva rehe ypykuéra rekohápe ha upéichante avei umi apañuái oguerekóva hikuái omba’apove hag̃ua puhoe rembiapópe.

“Ing. Duarte, CONATEL mburuvicha ha moakãhára aty ñepytyvõme, ko’ág̃a oñembohapéma ohóvo tembiapoita ikatu hag̃uáicha umi puhoe ypykuéra atýpegua ombopyahu hag̃ua kuatia omoneĩva ichupekuéra ha upéicha pya’e jey omba’apo hag̃ua maranduasãime”, upéicha he’i sãmbyhyhára Viveros.

Ko tembiapojoaju ojekupytyhápe hikuái rupíve heta ypykuéra aty ikatúta omba’apo kyre’ỹ jey puhoe rupive oporomomarandu ha arandupy’asãime. PÑS-pe g̃uarã ko’ã puhoe tuichaiterei mba’e ypykuéra atýpe g̃uarã kóva rupi iñe’ẽnguéra hekove mbarete ha oikeve katuíta rupi.

PÑS moakãhára oĩkuri Ñomongeta ñemoñe’ẽ ha jehaipy reheguápe.

PÑS moakãhára oĩkuri Ñomongeta ñemoñe’ẽ ha jehaipy reheguápe.

 

Ñe’ẽ Rapereka Moakãharapavẽ, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhapegua, karai Arnaldo Casco Villalba, ko arapokõime oĩkuri ñe’ẽ myasãiháramo nomongeta “Ñemoñe’ẽ, jehaipy ha ñe’ẽ ayvu” reheguápe, oñemboguatava’ekue Expo Educación 2024 ryepýpe, ombosako’íva Instituto de Diseño y Tecnología (IDT), kóva oikókuri Paseo La Galeria, Paraguay távape.

Oñe’ẽ aja, karai moakãhára he’i iporãva’erãha ojeiporúramo umi tembiporupyahu ojeguerekóva ko’ág̃aramo oñemokyre’ỹ ha oñemyasãi hag̃ua ñemoñe’ẽ-jehaipy; upéichante avei oikuaauka PÑS apopyrãnguéra oñemoheñóiva oñeñangareko hag̃ua ñane retã ñe’ẽita rehe.

Ko aty “Ñemoñe’ẽ, jehai ha ñe’ẽ ayvu” reheguápe oĩkuri avei kuñakarai María Gloria Pereira, viceministra de Educación ha upépe og̃uahẽkuri heta mbo’ehára ha temimbo’e  oikóva tetã pukukue javeve.

PÑS mba’apohára ojeiporavo oñemoarandu hag̃ua Maestría en Metodología de Investigación Científica-pe

PÑS mba’apohára ojeiporavo oñemoarandu hag̃ua Maestría en Metodología de Investigación Científica-pe

Tetã Apopyrã oikuave’ẽva umi Beca Posgrado rehegua “Don Carlos Antonio López” (BECAL)  oñemoarandu hag̃ua tetã ambuépe, Ministerio de Economía y Finanzas (MEF) ombosako’íva ryepýpe, PÑS mba’apohára Zeneida Quiñonez oĩva Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãháme ojeiporavo heta mba’apohára apytépe oñemoarandu hag̃ua Maestría en Metodología de la Investigación Científica, Mbo’ehaovusu Iberoamericana-pe.

Zeneida Quiñonez ovy’a ha omomba’eguasu ohupytyhaguére ko mba’e porãite oipytyvõtava ichupe ikuaapýpe: Ko Maestría en Metodología de la Investigación Científica tuicha cheipytyvõta arandu rapére, kóva chemombaretevéta rupi ahesa’ỹijo ha ahapereka pupukuve hag̃ua che rembiapo amboguatáva ajúvo ypykuéra ñe’ẽ rehehápe”.

Umi mbo’epyrã ha tembikuaareka ko’ã mba’apohára jeporavopyre omboguatátava ojekupyty umi área estratégica ojehekáva rehe ha oñemboguapýva umi Oñeikotevẽ ha Ojejerurévape, umívape oike Ciencia de Datos y Tecnologías de la Información y la Comunicación (TIC); Investigación con enfoque en Ciencia, Tecnología e Innovación (CTI); Marcos Regulatorios Específicos; Gestión de Calidad, Integridad y Control de Gestión; Gestión de Proyectos; ha  Perspectiva Medioambiental ojekupytýva avei ambue mbo’epýre.

Ko ñehenói guasu BECAL 2024 ha’ehína umi oikéva ko poteĩ jasy’aty 2024-pegua, oñemboguatáva oñemombokatupyryve hag̃ua tetã mba’apohára ko’ã postgrado rupive oipytyvõ mbaretétava avei oñeñakãrapu’ã hag̃ua tembikuaápe, tembiporupyahúpe ha  tetã mba’apoharaháicha.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ome’ẽ jopóiramo tembiporupyahu Ñe’ẽryru Sanapaná apopyrã

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ome’ẽ jopóiramo tembiporupyahu Ñe’ẽryru Sanapaná apopyrã

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) ome’ẽ jopóiramo tembiporupyahu tekotevẽva ñe’ẽryru Sanapaná ojejapo hag̃ua. Ko apopyrã, ohekáva Sanapaná aty ñe’ẽ ñeñongatu ha ñemombaretejey ikatúta oñemoañete og̃uahẽ rire ichupekuéra ko’ã tembiporu.

Ko ñe’ẽ ñeñongatu ha ñembokuatia tekotevẽterei oñeñangareko hag̃ua Sanapaná atygua mba’erekopy arandupy ha ñe’ẽ reheguáre, kóicha ojejepytaso rupi ága umi oútava tenonde gotyove ohupyty ha oreko hag̃ua ko ñe’ẽ ijypykuéra ohejáva ichupekuéra. -Organización de Comunidades Unidad Nenlhet (OCUN), Sanapaná atygua omba’apo kyre’ỹ oúvo iñe’ẽryru apópe. Oykeko hag̃ua ko tembiapo porãite, PÑS omog̃uahẽ ko’ã atýpe computadora, tembiporupyahu ojeporu mbaretéva ojejúvo oñeñongatu hag̃ua umi ñe’ẽndy oĩtava ko ñe’ẽryrúpe.

Ta’ãngápe ojehecha karai Javier Encina, OCUN mburuvicha, omba’apóva Aldea 2-ha, Comunidad Nueva Promesa-pe, Irala Fernández távape, oĩva Presidente Hayes tavusu ryepýpe. Ko ñe’ẽryru apopyrã rehe hetáma oñemba’apo ojejúvo ha oñeha’ãrõ ambue ñepytyvõmby ikatu hag̃uaícha oñemohu’ãite.

Skip to content