Skip to main content
Oñemohu’ã porãmbaite Ohendu’ỹva Arapokõindy Yvy ape arigua ñomongeta

Oñemohu’ã porãmbaite Ohendu’ỹva Arapokõindy Yvy ape arigua ñomongeta

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) omohu’ã porãmbaite Ohendu’ỹva Arapokõindy Yvy ape arigua ñomongeta ha Lenguas de Señas Ára Yvy Ape arigua, peteĩ aty tuicha hérava “Conversatorio Internacional: Mokõi jehechapy oĩkuri, peteĩ jehupytyrã: Ñe’ẽikũmbyhára, ohendúva ha ohendu’ỹva rembiapo joaju”.

Ko aty oiko ára 30 jasypoapy, virtualmente, ha ombyaty PÑS, mbo’ehaovusu, temimoĩmbykuéra, Federación Nacional de Asociaciones de Personas Sordas (FENAPAS), Asociación Nacional de Intérpretes del Paraguay (ANILSPAR) ha opavave oipytyvõva Lengua de Señas Paraguaya (LSPy) rekoñemombaretépe.

Tembiapojoaju: Omoporãve opavave rekove

Ko ñomongetápe oñemopyendákuri ñomongetajere tuichaitereívare jeroike rehegua: mba’éichapa ikatu oñemoporãve ñe’ẽñeikũmby rembiapo, ojeporu rupive peteĩ tembiapo ñondivegua ñe’ẽñeikũmbyhára, ohendúva ha ohendu’ỹva apytépe. Umi oñe’ẽva, Laura Astrada ha Christian Ramírez, Asociación Mundial de Intérpretes de Lengua de Señas (WASLI) América Latina ha Caribe-pegua (WASLI LAC) rérape, omombe’u tuichaiterei mba’eha ohendu’ỹva ñe’ẽñeikũmnbyhára.

He’i hikuái, Asociación Mundial de Intérpretes (WASLI LAC) ñe’ẽñeikũmbyhára ohendúva ikatuha omog̃uahẽ ñe’ẽ Lengua de Señas-pe; hákatu heta jey tekotevẽ oñemboja’o mokõi hendápe ñe’ẽñeikũmbyhára ohendu’ỹva rembiapo. Ko mba’apokuaahára niko heko arandupy ha iñe’ẽ aty ohendukuaa’ỹva apytépe, ha’ehína upe ohechakuaáva hekopete marandu, ombojoajúva ha omoporãva ñe’ẽ jeporu, ikatu hag̃uáicha umi marandu técnico, léi rehegua térã iñapañuãiháicha ojeikuaa ha oñemyesakãva hekopete.

Tetãygua ñe’ẽme’ẽ ha jehechakuaa Léi 6530/20-pe

Ko tembiapo ohechauka avei Paraguái rembipota Léi N° 6530/20 Lengua de Señas rehegua ñemoañete porãme. Sãmbyhyhára Javier Viveros ha Lengua de Señas Moakãhára Pavẽ Celia Godoy he’i tuichaitereiha tembiapo oñondive, ojeguerojera hag̃ua política lingüística ha oike porã hag̃ua tavaygua derécho lingüístico-kuéra. Oñembohape avei upéva rupi WASLI LAC Segunda Conferencia Latinoamericana y del Caribe de Intérpretes y Traductores de Lengua de Señas oikótava Paraguáipe ary 2029-pe.

María Cristina Mongelós (FENAPAS) ohechauka avei mba’éichapa peteĩ ñe’ẽme oñomoirũhague tapicha ha temimoĩmby aty guasúpe. Ojehechakuaákuri ko tembiapo ha’eha LSPy jeguerojera ha avei Tekuái rekoguatarã ombojoajúva ava’aty ha temimoĩmby ohecháva yvypóra ohendu’ỹva mba’eteéramo Paraguáipe.

Oñemohu’ãvo ko aty ojehechakuaa tekotevẽha oñemombarete tembiapojoaju ha oñemomba’eguasu ñe’ẽñeikũmbyhára ikatu hag̃uáicha tapicha ohendukua’ỹva oñembohekojoja Paraguáipe.

Javier Viveros oñe’ẽkuri Feria Iberoamericana del Libro-pe

Javier Viveros oñe’ẽkuri Feria Iberoamericana del Libro-pe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára (PÑS), Javier Viveros, oñe’ẽkuri Feria Iberoamericana del Libro-pe, ojehechaukahápe peteĩ ñe’ẽ’yta hérava “Panorama de las lenguas indígenas y del guaraní paraguayo”.

Oñemombe’u ñe’ẽnguéra reko, ha mba’éichapa oñemomba’e Paraguáipe, ha omyesakã guarani ha ñe’ẽ ypykuéra reko tee ha reko ypy ha’éva ñane retã rekotee avei. Omombe’u avei umi política ha aporeko ojejapóva upe guive, oñemoañetévo ñe’ẽkõi jeiporu ha mokõive jeiporu joja tembiapo tavaguasúpe ha tekohápe, ha avei ñe’ẽ ypykuéra ñemohenda, ñemyasãi ha ñangareko apopyre.

Sãbyhyhára rembiapo ohechauka Paraguái retã rembipota omombareteseha ñe’ẽnguéra, ndaha’éi momarandu rehe añónte, avei ñande rekotee ha rembiasakue rembiporu tee, ombojerovia ha oipytyvõva yvóra reko ñemopeteĩme.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha mba’apohára oĩkuri aty guasu tembiaposakã ha marandu ñemog̃uahẽkatu rehegua

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha mba’apohára oĩkuri aty guasu tembiaposakã ha marandu ñemog̃uahẽkatu rehegua

Tembiaposakã ha marandu ñemog̃uahẽ rehegua derécho ñemombarete, ha avei mba’apoporã kuaareko ñemohenda rehehápe, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) mba’apohára oĩkuri peteĩ aty oñeñe’ẽhápe ko’ã mba’ére.

Oĩkuri upe atýpe.

Dr. Juan P. Méndez, Auditoría Interna Moakãhára,

Mauricio Jara, Auditoría Interna Técnica rehegua,

Dora Duarte, Transparencia ha Anticorrupción Unidad myakãhára,

Carlos Ullón Ruiz Díaz, Oficina de Acceso a la Información Pública ñangarekoha.

Ko tembiapo rupive, omombe’u hembiasakue ha oguereko tembiporu omoporãve hag̃ua temimoĩmby ryepýpe ha péicha avei, omombarete PÑS rembipota tekotevẽ tembiaposakã ha tembiapo ñemoañete opavave tavayguápe g̃uarã.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára Javier Viveros oĩkuri Feria Iberoamericana del Libro – Chaco 2025 ñepyrũme

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára Javier Viveros oĩkuri Feria Iberoamericana del Libro – Chaco 2025 ñepyrũme

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára (PÑS), Javier Viveros, ojeguerekókuri chupe invitado especial-ramo Feria Iberoamericana del Libro – Chaco 2025 ñemoñepyrũme, oikova’ekue ára 2 jasypa, Centro de Convenciones del Domo del Centenario, Resistencia távape.

Ko feria niko peteĩ aty aranduka rehegua tuichavéva upe tendápe, ojehechaukahápe aranduka apohára, myasãihára, haihára ha moñe’ẽharakuéra. Ko edición 20ª-pe, omoñondive temimoĩmby tetãmba’e ha tetãmba’e’ỹva, omombaretevévo aranduka jehecha ha ñe’ẽporãhaipyre oguerekóva Chaco arandupy.

Ko tembiapo ryepýpe oĩta Eduardo Sacheri, aranduhára argentino herakuãva, ohaihague “La pregunta de sus ojos”, aranduka ojehechaukahague avei ta’ãngambyrýpe “El secreto de sus ojos”, oipytyvõ haguére Oscar rehe. Péicha avei, Ministro Javier Viveros ome’ẽta ko pyharépe peteĩ tekombo’erã hérava “Panorama de las lenguas indígenas y del guaraní paraguayo”, omyesakãtahápe ñe’ẽ rehegua hetaite reko ha iñemombarete Paraguáipe.

Viveros ñe’ime ojehechauka omoneĩjeyha Paraguái retã rembipota ha rembiapo oñemombarete hag̃ua ñe’ẽnguéra, oñembojeroviávo ñe’ẽ tee mokõive ha oñemoañete hag̃ua ñande reko ha arandu joaju ñande rapicha yvóra ambuéva ndive, umi tetãme guarani oñehendu gueteri tetã Paraguái oñemopyenda mboyve guive.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) ha Universidad Jesuita del Paraguay omboheraguapy peteĩ Ñoñe’ẽme’ẽ Guasu Oñondiveguáva

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) ha Universidad Jesuita del Paraguay omboheraguapy peteĩ Ñoñe’ẽme’ẽ Guasu Oñondiveguáva

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) oñoñe’ẽme’ẽkuri Universidad Jesuita del Paraguay ndive, ojepysóva temimoĩmby mokõivéva oñomoirũmbaretévo jehekombo’e, ñemoarandu, tembikuaareka ha mba’apokuaapy rupive.

Upe ñoñe’ẽme’ẽ he’i mokõivéva temimoĩmby ikatutaha ñoñe’ẽme’ẽ oiko aja, ombohekopyahu opa mba’e tekotevẽva oñemoañete hag̃ua apopyrã hekopete heta hendáicha. Umi ñoñe’ẽme’ẽ peteĩteĩ omboaje ha omboheraguapýta temimoĩmby ruvicha ha avei oĩta tapicha ojeiporavóva omoañete hag̃ua tembiapo mokõive temimoĩmby rupive.

Upéichante avei, umi ñoñe’ẽme’ẽ tembiaporãitépe g̃uarã ojehaíta mba’éichapa omba’apóta peteĩteĩ, Léi ha aporeko oñembohapéva, avei tekotevẽha oñembohysýi marandu oñondivegua, ojapóva mokõive temimoĩmby.

Ñoñe’ẽme’ẽ rupive, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha oñe’ẽme’ẽjey omoirũvo temimoĩmbykuérape ha omombarete avei tembikuaareka rembiapo ñe’ẽnguéra rehehápe.

Embajador Luis Fernando Ávalos og̃uahẽkuri Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhápe (PÑS)

Embajador Luis Fernando Ávalos og̃uahẽkuri Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhápe (PÑS)

Embajador Paraguái Retãygua oĩva Brasil-pe, karai Luis Fernando Ávalos, oñombyatýkuri Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, Javier Viveros ndive, Sãmbyhyhára rógape.

Oñeñomongetahápe oñemomba’eguasu tembiapo oñondivegua ojerurehápe oñemombarete hag̃ua ñomoirũ umi guarani aty oikóva São Paulo Estado-pe, ikatuhag̃uáicha oñeñongatu ha oñemotenonde guarani ñe’ẽ ha aranduty.

Sãmbyhyhára Viveros omyesakã avei tuichamba’eha oñemotenonde  tembiapo pyahu oipytyvõtava ñemoirũ arandupy ha ñe’ẽ rehegua umi ypykuéra apytépe ko yvýpe, omombareteve hag̃ua ypykuéra jeroike.

“Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ha Repatriación Tavao omba’apo oñondive omboheko hag̃ua terarechauka ha kuatiatee moñe’ẽkõi”

“Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ha Repatriación Tavao omba’apo oñondive omboheko hag̃ua terarechauka ha kuatiatee moñe’ẽkõi”

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (SPL) ha Repatriación Tavao omoneĩ hikuái omba’apóvo oñondive ombohape hag̃ua terarechauka ha kuatia tee moñe’ẽkõi, he’iháicha Léi 4251/10 “Ñe’ẽnguéra rehegua”. Ojehupytyséva oñondive ha’e guarani ñe’ẽ jehechauka castellano ykére heembiapokuérape tavaópe, oñemoañete hag̃ua tavaygua rekome’ẽmby ikatu hag̃uáicha oñemomarandu mokõive ñane retã ñe’ẽ tee rupive. Ko tembiapo joajúpe, PÑS ha Tava Repatriación Tavao omombarete tavayguára reko ñe’ẽnguéra ha arandupy ruíve, omotenonde hag̃ua guarani ha castellano jeporu joja opaite tape temimoĩmby ojapyhýva hembiapópe.

Ojejapo Yhú távape guarani jeporu tetã remimoĩmbýpe atymbo’erã, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha pytyvõ rupive

Ojejapo Yhú távape guarani jeporu tetã remimoĩmbýpe atymbo’erã, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha pytyvõ rupive

Yhú Tavaópe ojejapókuri guarani jeporu tetã remimoĩmbýpe atymbo’erã ojegueroguatáva Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) rupive ha Yhú Táva Ñe’ẽnguéra Ñembohapeha Renda (ÑÑR) ñepytyvõme. Atýpe oĩkuri Dr. Arturo Rey Jara Espinoza, Yhú Táva Mburuvicha, omomba’eguasu ñane ñe’ẽ tee jeporu tetã remimoĩmbýpe, he’i avei guarani ha’eha ñande rekokatu ha jeroike ñe’ẽkuaaty ryepýpe.

Oñemombyaty hikuái Yhú Táva mba’apohára, Instituto de Previsión Social (IPS), ñe’ẽasãiharakuéra, Radio Madrigal 93.3 FM ha kuatiahaipyre tavayguáva, avei mbo’ehára, mbo’ehao moakãhára ha mbo’esupervisor-kuéra. Upéicha avei Yhú Táva Hospital Distrital rérape oĩva, Liga Yhuense de Deportes, Ateneo de Lengua y Cultura Guaraní ha Ministerio Público mba’apohára. Upépe avei oĩkuri Elena Caballero de Merelez, Ñe’ẽnguéra Ñembohapeha Renda (ÑÑR) omyakãva ha omoirũva chupe Nidia Ocampos, omomba’eguasu ñe’ẽkõi rembiapo.

Ko atymbo’erã oiko Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha rembiapo apytépe, oĩhaguépe Alcibíades Brítez Arrúa, Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãhapavẽ, ha Diego Duarte, Ñe’ẽnguéra Rekoguatarã Mbohapeha, omyesakãva mokõive ñe’ẽ rehegua jeporu tetã rembiapópe ha avei Léi 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua ha Tembiapoukapypavẽ 6797/17 he’iháicha, oñemohendáva Ñe’ẽnguéra Ñembohapeha Renda (ÑÑR) tetã remimoĩmbykuérape.

Ko tembiapo oĩ guarani ñe’ẽ rekoñemombarete rehegua Yhú Táva mba’apópe, ohechaukáva Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ha Yhú Táva Mburuvicha rembipota oñemombarete hag̃ua mokõive ñe’ẽ tee jeporu tetã rembiapópe, péicha ojeroike hag̃ua mokõive ñe’ẽtee temimoĩmbýpe.

Atymbo’erã guarani jeporu rehegua Tetã Ñangarekopy Sãmbyhyha ryepýpe

Atymbo’erã guarani jeporu rehegua Tetã Ñangarekopy Sãmbyhyha ryepýpe

Tetã Ñangarekopy Sãmbyhyha (TÑS) ha Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) ojapo atymbo’erã irundy ára pukukue, omombarete hag̃ua guaranI ñe’ẽ jeporu, ñomongeta ha ijehai rupive, ojepurukuaa hag̃ua tetã rembiapópe.

oñemoañeteháicha Léi 4251/10 “Ñe’ẽnguéra rehegua”, ombopokatúva ojepuru hag̃ua mokõive ñe’ẽ tee ñane retãme kuatia ha tekuái rembiapópe.

Ñomongeta ha tembiapo oñondive rupi, ko atymbo’erã ombojerovia guarani ñe’ẽ ojehecha hag̃ua ñane retã reko teéramo ha avei tembiapo ñe’ẽ jeroikéramo, omoneĩvo PÑS ha TÑS rembipota oñemotenonde hag̃ua ñe’ẽnguéra rekoguata Paraguáipe.

Medalla Milagrosa Mbo’ehao ombojerovia Lengua de Señas Limpio távape

Medalla Milagrosa Mbo’ehao ombojerovia Lengua de Señas Limpio távape

Lengua de Señas arapokõindy ha Lengua de Señas Arapy tuichakue javeve ára ñemomorã ryepýpe, Medalla Milagrosa Mbo’ehao Subvencionada, Limpio távape, oguata hikuái tapeguasúre.

Tekombo’e atypegua—temimbo’e, mbo’ehára ha ogaygua reheve— ohasa tapeguasúre ohechauka hag̃ua mba’éichapa tekotevẽ oñemombarete ñe’ẽ rembiporu ha avei ombojerovia hag̃ua Lengua de Señas Paraguaya-pe (LSPy).

Ojeheróva “Ndaipóri Yvypóra Rekome’ẽmby Lengua de Señas-‘ỹre”, ko tembiapo ohechauka mba’éichapa tuichamba’e ojeroike LSPy tembiporu añetetéramo, ikatuhag̃uáicha umi yvypóra ohendu’ỹvape ojeroike avei tekoatýpe.

Skip to content