Skip to main content
PÑS ome’ẽkuri jopói AranduPy 2025 pegua, Casa de la Integración rógape. 

PÑS ome’ẽkuri jopói AranduPy 2025 pegua, Casa de la Integración rógape. 

Paraguái Tembikuaahára  Árape, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) ogueroguatákuri  jopói ñeme’ẽ AranduPy 2025-pegua, oñeme’ẽva tembiapo iporãvéva ñe’ẽ rapereka rehegua ko arýpe, ñane retã ryepýpe. Ko tembiapo oiko Salón Gran Chaco, Casa de la Integración – CAF rógape, CAF ñepytyvõ ndive – Banco de Desarrollo de América Latina ha el Caribe.

Ko tembiapo guasu oisãmbyhy Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, karai Javier Viveros, omomba’eguasúvo ko jopói omoheñóire tembikuaareka pyahu Paraguái ñe’ẽnguéra rehe, tekombo’e hendapetépe.

Apoukapy PÑS Ppy. 274/2025 rupive, jehepyme’ẽ peteĩha G. 10.000.000, oñeme’ẽkuri kuñakarai Estela Mary Peralta de Aguayo-pe hembiapo “Lexicografía bilingüe en el Paraguay: análisis discursivo de los diccionarios fundacionales del siglo XX” rehe.

Jehepyme’ẽ mokõiha G. 5.000.000, oñeme’ẽkuri kuñakarai Liz Angélica Duarte-pe hembiapo “Alternancias lingüísticas en la novela Xirú de Damián Cabrera” rehe.

Avei, mohendaharakuéra ohechakuaa kuñakarai Paola Rossana Dos Santos González ha karai Chap Kau Kwan Chung-pe tembiapo “Ne’ẽ rehegua joaju’ỹ: Ausencia de articulación lingüística del guaraní como patrimonio cultural en la lengua de señas paraguaya” rehe, upéicha avei kuñakarai Ana María Zeneida Capdevila Krauer-pe tembiapo “Ñangarekorã: inclusión del idioma guaraní en el mundo organizacional. Un estudio de caso en empresas públicas, privadas y del tercer sector en Paraguay” rehe.

CAF rérape oĩkuri kuñakarai María del Mar Leguizamón, he’íva: “Ko tembiapo oñembojoaju CAF tembihecha ryepýpe omotenonde rehe tetãnguéra jereregua ñomoirũ ha opavavépe g̃uarã akãrapu’ãrã, oykeko tembiapo porãita omobaretéva arandukuaa ha ñe’ẽita  Paraguáipe. Apopyrã rupive, oñemboguata tekombo’e, arandukuaa ñemongeta, apytu’ũroky tembiguerekoita rehegua, CAF oipytyvõ   ñeñangareko ha jeikuaauka ñande arandupy rerekopy omoba’eguasúvo akãrapu’ã katuirã.

AranduPy 2025 pegua ryepýpe oĩkuri mohendaharaháicha Delicia Villagra-Batoux, Ladislaa Alcaraz de Silvero ha Celeste Escobar, kuñakaikuéra katupyry ojeikuaáva hembiapo  tekombo’e ha ñe’ ẽnguéra rehe  ñane retãme.

AranduPy 2025 pegua jopóipe, PÑS omoneĩjey hembiapo tembikuaareka pyahu Paraguái ñe’ẽnguéra rehe, ohechakuaáre arandukuaa ha ñe’ẽnguéra rekoeta ñane retãme ha omotenonde mba’ekuaa pyahu oipytyvõtava umi política pública ñe’ẽnguéra rehe.

PÑS ha Tesãi motenondeha omyakã mbo’esyry guarani jeporu rehegua tetãmba’e rembiapohápe

PÑS ha Tesãi motenondeha omyakã mbo’esyry guarani jeporu rehegua tetãmba’e rembiapohápe

Oñemombarete rekávo ñe’ẽ ñeisãmbyhy tetãmegua ha tojeykeko guarani jeporu kuave’ẽmby tetãyguávape, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ha Paraguái Tesãi ha Teko porãve Motenondeha omoñepyrũ mbo’esyry guarani jeporu tembiapo tetãyguápe ohekombo’éva opaichagua mba’apohára Tesãi ha teko porãve Motenondehapegua.

Mbo’esyry omyakã PÑS pegua mbo’ehára oĩva Moakãhárapavẽ  Ñe’ẽ rape’apópe ha Ñe’ẽnguérare Ñembohapeha Renda Paraguái Tesãi motenondehapegua ohechakuaáva  iporãha ojegueroike guarani ñe’ẽ teeháicha ha arandupy rerekopy oñemba’apo jave tetãygua kuaave’ẽmbýpe hi’arive oñeñangareko jave tavayguakuéra rehe.

Ko tembiapo ñemoñepyrũ oike umi ñepia’ã temimoĩmbyháicha ojejapóva oñemboguapy hag̃ua Léi Ñe’ẽnguéra rehegua 4251/10 ha apoukapy ipypegua oykekóva guarani ha castellano ojeporujoja tetãygua ñangarekohápe.

Ko’ãichagua tembiapo rupive, PÑS omombarete iñe’ẽme’ẽ omoñe’ẽ mokõi rekávo Estádo kuave’ẽmby, omoneĩvo tavayguakuéra ñe’ẽnguéra rehegua derécho- hi’arive umi iñe’ẽ ypy guaraníva- hekopete toñemomba’eguasu.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha oĩ Mokõihamegua Ñombyaty  Arandupy Tetãmegua Ñomoirũ’atýpe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha oĩ Mokõihamegua Ñombyaty  Arandupy Tetãmegua Ñomoirũ’atýpe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha rérape oho Mokõihamegua Ñombyaty  Arandupy Tetãmegua Ñomoirũ’atýpe kuñakarai Celia Godoy moakãhárapavẽ po ñe’ẽmegua, Espacio Cultural Staudt, Paraguaýpe.

Upe ñombyaty aja oñeñomongeta heta ñe’ẽrã imba’eguasureko ohóva Léi Ppy4199/25 rehe , ipype oñe’ẽ avaaty rehegua ñangareko oreko’arã puraheihára, apohára,purahei’apohára, ha maymavete mba’eapojegua myasãiha , upéicha avei, ojehechauka maranduhai  mba’éichapa oho hese upe Apopyrã Tetãmegua Arandupy rehegua ha oñemombe’u avei ambue tembiapo oisãmbyhýva Arandupy Sãmbyhyha, omba’apojoajuhápe umi temimoĩmby Tetã Pokatuvete ndive.

Oñembohape oñemoheñóivo ymaitegua castellano paraguaigua retepy

Oñembohape oñemoheñóivo ymaitegua castellano paraguaigua retepy

Karai Javier Viveros oisãmbyhýva Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha, oñombyaty hai’ymakuaatyhára España-ygua José Luis Ramirez Luengo ha paraguaigua ñe’ẽndýre omba’apóva Estela Peralta, hikuái oñomongeta ijakuaaha oñembohape apopyrã omba’apóva oñondivepa oñemoheñói rekávo ymaitegua  castellano paraguaigua retepy.

Ñombyatýpe  oĩ avei moakãhárapavẽ Ñe’ẽ rehegua Tembikuaareka Arnaldo Casco Villaba ha upe moakãha rendapegua karai katupyry Arturo Grande Rodriguez.

Ñe’ẽ rehegua apopyrã ojegueroguatáta  ary 2026-me ha ojapyhyse Paraguái rehegua  kuatia ymaguaréva ojehaipyre sa’ary XVIII ryepýpe.

Ayoreo aty ogueropojái hekopete Ñe’ẽryru ha Ñe’ẽtekuaa ñe’ẽkõimegua Ayoreo-Castellano

Ayoreo aty ogueropojái hekopete Ñe’ẽryru ha Ñe’ẽtekuaa ñe’ẽkõimegua Ayoreo-Castellano

Ayoreo aty Chaco paraguaiguapegua ogueropojái hekopete  Ñe’ẽryru ha jehaipy ñe’ẽtekuaa ñe’ekõimegua Ayoreo-Castellano, ojapóva tembiapojoajúpe Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ha ayoreo ñe’ẽ rerapegua ndive.

Jojuhu ombyaty ayoreo atypegua moakãha. Tembiapo jeguerojera aja ,Paraguái Ñe’ẽnguéra sãmbyhyhára karai Javier Viveros ohechakuaa ojeporuha ayoreo ñe’ẽ ha mba’éichapa imba’eguasureko ogapýpe oñemyasãi, “ Aguyjevete,túva, sy, reñe’ẽ haguére neñe’ẽme neñemoñarépe ha reykeko rehe ijehaipy”, péicha he’i PÑS sãmbyhyhára.

Upéicha avei, tembijeporekahára Eugen Amadeus Benz, ñe’ẽryru apohára, oaguyjeme’ẽ ojeykeko haguére temimoĩmbyháicha ha imandu’a ko tembiapo osẽ mokõipa ary rasami  haguépe omba’apo rire ayoreo aty ndive.

Karai Benito Etakore he’i ko jehaipy oipytyvõtaha ichupekuéra ijehekombo’épe ha avei oñeñangarekóvo umi marandu atyháicha imandu’áva: “ Ore rembiasa imba’eguasureko, ndojeguerekóiramo jehaipýpe ndoikatumo’ãi oñemombe’u. Ko ñe’ẽryru rupive  ikatúta umi oreñemoñare oútava ombohekoveresãi ore ñe’ẽ”

Moakãhára Evangelina Picanerai ojerure ani ojeheja ko apopyrã” Ko tembiapo imba’eguasureko oreve g̃uarã ha roipota ohove tenonde gotyo ”

Ko ñeme’ẽ rupive, PÑS omombarete iñeme’ẽ oykeko ha omyasãivo paraguaipegua  ypykuéra ñe’ẽ , ha omoñepyrũ tembiapo arandupy ha ñe’ẽpykuaa rehegua heta avaaty Chaco-peguápe.

Sãmbyhyhára Javier Viveros oñe’ẽkuri Ñe’ẽarandu Ñepyrũmby 6.º CONPLA – pe

Sãmbyhyhára Javier Viveros oñe’ẽkuri Ñe’ẽarandu Ñepyrũmby 6.º CONPLA – pe

Mokõiháme ary jey, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára  Mgtr. Javier Viveros, oñe’ẽkuri Ñe’ẽarandu Ñepyrũmby 6.º Congreso Paraguayo de Lingüística Aplicada (CONPLA)- pe, tekombo’e renda oñemomba’evéva ñane retãme ñe’ẽnguéra rehe.

Ñembyatypy ojejapókuri  ñanduti rupive, ombyatýkuri tembikuaarekahára, mbo’ehára, mba’apohára katupyry ha temimbo’ekuéra opaichagua mbo’epýgui, omomba’eguasúva ñehesa’ỹijo ha ñemyasãi ñe’ẽnguéra rehe opaite tendápe.

Sãmbyhyhára Viveros ñe’ẽarandukuri:

“Urgencia de un lenguaje claro y accesible”

🗓 18 jasypateĩ 2025 ramo

🕤 09:30 aravo — PYST

Oñemyasãikuri Congreso plataforma tetãpy rupive.

Cátedra Guaraní oikékuri peteĩ feria del libro tuicháva Argentina retãmeguápe

Cátedra Guaraní oikékuri peteĩ feria del libro tuicháva Argentina retãmeguápe

Cátedra Guaraní Asociación de Universidades del Grupo Montevideo (AUGM) Universidad Nacional de Asunción (UNA) pegua oĩkuri XII Feria del Libro Caá Catí “Cuna de Poetas”, oñemotenondéva tavaguasu Corrientes, Argentina retãme, arapokõindy paha ohasaramóvape. Ko aty guasúpe oñeñe’ẽkuri “Guarani en el Sistema Educativo del Paraguay” rehe ohendukáva Dra. Celia Godoy, omotenondéva pe guaraní ñehekombo’e ha omyakãva pe Licenciatura en Guaraní Instituto Superior de Lenguas UNA-pegua.

Ko aty guasúpe oĩkuri mburuvichakuéra ambue tatãygua, haihára ha umi mbo’ehaovusu tuichaicháva, umíva apytépe ojehecharamo ko Cátedra Guaraní Universidad Nacional del Nordeste (Argentina) ha avei Centro de Estudios Etnográficos Facultad de Humanidades rehegua.

Ojekuaava’erã Yvyty Ka’a Katĩ ha’eha pe táva réra itujavéva ojehaiva’ekue táva Corrientes-pegua ha, guaraní ñe’ẽme, he’ise “yvyty yvate oguerekóva tyakuã tatatĩva ha mbarete ka’avokuéra upepeguápe”.

Ko téra osẽ ypy peteĩ marandu 1637 arýpe pa’ikuéra jesuita Pedro Domenech ha Juan Sixto rupive, omombe’uhápe poapypa mbohapy tapicha guarani oikóva Yvyty Ka’a Katĩme. Ko aty renondépe, umi jesuita omongarai chupekuéra “umi poapypa mbohapy” ha oheja hikuái Tupãsy Rosario ra’ãnga ohechaukáva ohasahague upérupi.

Pe Municipalidad réra oje’eva’ekue, oisãmbyhýva intendente Jorge Meza ha ipytyvõharakuéra, oiporavóva ko téra omomba’eguasu ha omombaretévo joaju guaraní arandupy ha tekoha, peteĩ tembiapo juaju oñemotenondéva oikomava’ekuépe Universidad Nacional del Nordeste ndive.

PÑS oĩkuri amandaje 20 ary Tekoporã Mbarete ára reheguápe

PÑS oĩkuri amandaje 20 ary Tekoporã Mbarete ára reheguápe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) rérape oĩkuri Celia Godoy, motenondeharapavẽ Dirección General de Lengua de Señas-pegua, amandaje omomorãva 20 ary Tekoporã Mbarete rehegua.

Ko aty guasu ombosako’i Ministerio de Desarrollo Social (MDS), oipytyvõva chupe organización ha mbo’ehaovusuita oykekóva omombaretevévo ko política pública, tuicha mba’éva Tetã Rekuái apopyrãme g̃uarã omochi’ĩvo mboriahu reko ha omombaretevévo opaichagua tapichakuéra viru reko rehegua.

Ko tembiapo guasu oikókuri Centro Cultural Puerto de Asunción rógape ha oñe’ẽkuri ko aty ñepyrũme Ministerio de Desarrollo Social motenondehára, Tadeo Rojas, omomba’eguasúva ko ojeheróva Tekoporã heñoihague ombohovái hag̃ua, mboriahu reko pa’ũme, Estádo rembiapoteévaramo ome’ẽhápe pirapire peteĩ ogayguápe ohechávo avei opavavete pypeguávape, omotenondévo umi oikotevẽvévape.

Péicha avei, omomba’eguasu ko tembiapo oheka ndaha’éi omboguejývo mboriahu reko añónte, avei oipe’ase tekoasy ojehúva heta tapichápe ogueroikesehápe derécho tuicha mba’éva ikatúva tekotee, tekombo’e, tesãi, karuporã ha óga rehegua.

Ojejapo PAACI documental mokoĩha Pueblo Nivaĉle rekohápe.

Ojejapo PAACI documental mokoĩha Pueblo Nivaĉle rekohápe.

Arapokoĩndy ohasava’ekuépe ojejapo documental mokoĩha Programa de Acceso al Audiovisual a Comunidades Indígenas (PAACI) ryepýpe, omotenondéva Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha, Instituto Nacional del Audiovisual Paraguayo (INAP), Instituto Paraguayo del Artesano (IPA), Secretaría Nacional de Cultura – Fondo Nacional de la Cultura y las Artes (SNC-Fondec) ha Instituto Paraguayo del Artesanía y la Cultura (IPAC).

Mba’apoharakuéra ko audiovisual-pegua osẽ oñe’ẽ tapichakuéra ko’ã atygua ndive ha ombyaty iñarandukuaakuéra ko documental-pe g̃uarã tekoha Jope, Samaria ha Campo Loa Nasuc, Pueblo Nivaĉle rehegua.

PAACI, peteĩháme, oipytyvõma mitãrusukuéra pueblo Angaité, Nivaĉle, Majui ha Guaraníme, ha oñemohu’ã hag̃ua ojejapohína irundy documental, ko’ãga oñemba’apóva hese.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omoĩrũ Naciones Unidas 80.º aramboty Paraguáipe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omoĩrũ Naciones Unidas 80.º aramboty Paraguáipe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) omoirũ aty jeguerovy’ahápe Organización de las Naciones Unidas (ONU) 80.º aramboty, oikova’ekue Banco Central del Paraguay Salón de Convenciones-pe, oĩ avei upe árape ñane retã mburuvichakuéra, diplomático, temimoĩmby ambue tetãyguáva ha ambueve oĩva’ekue ko atýpe.

PÑS rérape oĩkuri Rossana Bogado de Orué, Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãhapavẽ moakãhára, ko atýpe oñemomba’eguasu Paraguáipe ojehechakuaa rehe arandukuaakuéra, ojeiko rehe py’aguapýpe, oñemboaje tapichakuéra derecho ha desarrollo sostenible.

Omoakã ko aty Igor Garafulic, Naciones Unidas motenondehára Paraguáipe, ijykére oĩ hendive hembireko ha 22 oĩva agencia-kuéra rerapegua, ONU fondo ha apopyrãnguéra oĩva ñane retãme, oporomomaitei ha oporomog̃uahẽ opavavépe, avei umi fuerza de paz-pe paraguaigua hecharamombýva oĩva ONU-pe.

Oñepyrũ ko jegueromandu’a opurahéi ñepyrũvo Ñane Retã Purahéiguasu soprano Alejandra Meza, upe rire ojehechauka ta’ãngamýi rupive karai António Guterres ñe’ẽ, pytyvõharapavẽháicha ha avei audiovisual ohechaukáva ONU rembiapo Paraguáipe. Oñeisãmbyhy ko atyguasu español-guaraníme ha oñembohasa avei lengua de señas-pe, ojegueroikévo péicha opavave ñe’ẽnguéra ha opavavetépe g̃uarãva.

Atyguasu aja, umi oĩva’ekuépe oñembovy’a grupo Anga Rory purahéi rorýpe, omoakã ha opurahéiva Lilia Doldán.

Skip to content