Peteĩ kuña Argentina-gua, Graciela Franco, he’íva ipy’aite guive ohayhuha guarani ñe’ẽ, ojapóma 13 ary oiko hague Catania távape (Italia) retãme, ha upe guive, reiete, omba’apo omoasãi ha omoherakuãvo guarani ñe’ẽ.
Ver másParaguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) guive oñembyasyeterei Roberto Cabañas omanóre, manga ñembosaraihára katupyryete, oha’ãva’ekue Paraguái ha ambue tetãre; ojehayhuetemiva’ekue Selección Paraguaya-pe, iñirũnguéra ndive heta oporombovy’a haguépe. Upéichante avei, herakuã porã guarani rayhuhára ramo,…
Ver másFacultad de Odontología, Universidad Nacional de Asunción pegua mbo’eharakuéra, Dra. María Élida Quintana ha Dr. Milner Morel, ombohasa guarani ñe’ẽme kuatia Mba’asy Rapykuere, tãi pohanohára oiporukuaáva. Ko kuatia omoneĩma Consejo Directivo, ko mbo’ehaovusu pegua.
Ver másRally Dakar, 39º jey ojejapóvo, og̃uahẽta avei Paraguái yvýpe. Ombyatýva 500 rasa tapicha oha’ãva ko ñoa’ãngatu mba’yrúpe, ary 2017 pe omoherakuã porã ha mombyrýta ñane retã Paraguáipe, ko’apevoi oñepyrũtarehína ag̃a arateĩ 01 jasyteĩ 2017 pe, Costanera Paraguaypegua guive.
Ver másFacultad Politécnica, Universidad Nacional de Asunción, ipuhoe Aranduka 87.9 FM rupive, ombojopói Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhápe hembiapo “Paraguái Ñe’ẽtee” rehe, iñasãiva mokõive ñe’ẽteépe, guaraní ha castellano, arapoteĩ jave 14:00 aravo guive 15:00. Ko tembiapo ojapóma mbohapy ary ojegueroguata…
Ver másParaguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára (PÑS), Ladislaa Alcaraz de Silvero, oĩ kuri ko arapoteĩ pyharevépe tembiapo hérava “Paraguái Ñe’ẽtee”, osẽva 10:00 aravo guive 11:00 peve, puhoe Radio Nacional del Paraguay 920 AM rupive. Oñe’ẽ opa mba’e ojejapo, oñemohu’ã ha ojejapova’erã, ñe’ẽnguéra rehehápe,…
Ver másParaguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára (PÑS), Ladislaa Alcaraz de Silvero, oñe’ẽ opa ñe’ẽnguéra rérape ojehupytyva’ekue ha tembiaporãve ohejáva ary 2016. Oñe’ẽ tembiapo hérava “Tribuna” pe, osẽva ta’angambyry Paraguay TV HD rupive.
Ver másParaguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS), página web rupive: www.spl.gov.py, oguenohẽma Guarani Paraguái Ko’ág̃a Ojeporúva Retepy (GUAPAKORE). Ko tembiporu ombyaty opa haipy umi ojeporuvehápe guarani, taha’e ñe’ẽporãhaipyre térã tavarandu rehegua marandu ñemono’õmbyre.
Ver másParaguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) oguenohẽ ha omoĩ mayma tapicha pópe tembiporueta ñe’ẽnguéra jeporu ha iñemoasãirã. Oiko ko araapy pyharevépe peteĩ aty guasúpe hérava “Ñane ñe’ẽnguéra rekove”, Aula Magna, Universidad Católica de Asunción-pe.
Ver másPeteĩ aty guasu hérava “Ñane ñe’ẽnguéra rekove” pe, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) oguenohẽta tembiporu pyahu rupive ñe’ẽnguéra jeporurã. Peteĩhápe, Diccionario Digital Bilingüe, Guaraní-Castellano; upéi, Corpus de Referencia del Guaraní Paraguayo Actual; ha upéi, Memoria de la Feria de Lenguas…
Ver másYvy ha Tymba Ñangareko Motenondeha (Ministerio de Agricultura y Ganadería, MAG), Tenonderãite Poder Ejecutivo guive, oguerojera Coordinación Técnica en Lingüística Guaraní oñangarekótava guarani jeporu meme, castellano ndive, ko Estado remimoĩmby guive. Ko mba’apoha heñói resolución rupive ha…
Ver másParaguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) oikuaauka ndoikomo’ãiha aty hérava “El pueblo guaná levanta su voz, vive, siente y habla al Paraguay”, oikotava’ekuékuri ko árape comunidad indígena Guaná, Río Apa, San Lázaro, Concepción tavusúpe. Ndaikatumo’ãi ojejapo, ndojehasakuaái rupi Paso Horqueta pe, upépe…
Ver másTetãyguára, Romy Martínez, omoasãi tetã ambue rehe Paraguái purahéi iñe’ẽyvoty guaraníva. Disco hérava “Paraguay Purahéi” ombyaty heta Paraguái purahéi oñembojeroviahápe guarani ñe’ẽyvoty jeporu; oñembohasapa haipýpe ko’ã purahéi ambue ñe’ẽme oñekuave’ẽ hag̃ua tetã ambueguakuérape avei.
Ver másKo 9 jasypakõime ojegueromandu’ávo Día Internacional de la Lucha Contra la Corrupción, Secretaría Nacional Anticorrupción (SENAC) ombosako’i “Paraguay Transparente”, upépe heta Estado remimoũmby ohechauka opa mba’e ojejapo ha ojehupytýmava ñemba’apo potĩ ha hekoitépe rehegua. Paraguái Ñe’ẽnguéra…
Ver másParaugái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) ombosako’i ko araapy pyharevépe peteĩ amandaje hérava “Políticas lingüísticas y pueblos indígenas” ha upépe, karai katupyry Perú gua Agustín Panizo Jansana, ohesa’ỹijo ko tetã rembiapo ñe’ẽnguéra rehe ñeñangareko ryepýpe.
Ver más